"Bojim se da to može malo unazaditi, ili usporiti ovu inicijativu", rekao je dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić hrvatskim novinarima u Bruxellesu.

Dobroslavić je član Europskog odbora regija i gradova, institucije koja u Bruxellesu predstavlja interese regija, te je njen izvjestitelj o osnivanju "Strategije EU-a za Mediteran".

EU trenutno ima četiri takva politička okvira u sklopu kojih zemlje, ili njihove regije smještene u istom geografskom prostoru, definiraju zajedničke probleme.

Strategija za regiju Baltičkog mora, koje okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009., a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.).

Katalonija, čija regionalna vlada teži neovisnosti od Španjolske, i francuska regija Provansa-Alpe-Azurna obala pokrenule su zato inicijativu za osnivanjem "Strategije EU-a za Mediteran".

Europski odbor regija je prije godinu dana usvojio taj prijedlog.

Dobroslavić se nadao osnivanju "Strategija EU-a za Mediteran" nakon što je 1. srpnja Španjolska preuzela rotirajuće predsjedanje EU-om jer u toj inicijativi i neke druge španjolske autonomne pokrajine vide interes.

Mediteranska zemlja Španjolska osim toga ne sudjeluje niti u jednoj od postojeće četiri strategije, a Francuska samo u alpskoj.

No vlada u Madridu se niti dva mjeseca uoči kraja predsjedanja EU-om nije odredila o tom projektu, a dramatična situacija u opkoljenom Pojasu Gaze preusmjerila je sada pozornost.

"Nažalost, sada se svi moramo više brinuti o sigurnosti i spašavanju ljudi, nego razmišljati o ovoj također bitnoj inicijativi", rekao je Dobroslavić.

Europski parlament je 9. svibnja, na Dan Europe, usvojio inicijativu za osnivanjem "Strategije EU-a za Mediteran" s 564 glasa "za" i 14 "protiv", dok je 14 zastupnika ostalo suzdržano. No ona može biti osnovana tek kada se dogovore sve zemlje članice. Europska komisija, koja bi trebala napisati strategiju u dogovoru s državama, nije sklona uspostavljanju tako velikog i raznovrsnog političkog okvira.

U njemu bi bili Izrael i Palestina, a također i Libanon, Sirija, Libija i Egipat.

"Vrlo je složeno, ali je njegovo uspostavljanje moguće i trebalo bi biti moguće", napominje Dobroslavić.

Mediteran, suočen s ekstremnim vremenskim uvjetima poput poplava i suša, zagrijava se 20 posto brže od svjetskog prosjeka te je nakon Arktika najugroženiji klimatskim promjenama, podatak je Unije za Mediteran, organizacije sa sjedištem u Barceloni.

Dobroslavić stoga tvrdi da je neophodno osnivanje "Strategije EU-a za Mediteran".

"Smatramo da se bez zajedničkog rješavanja problema i izazova na cijelom Mediteranu neće riješiti pitanje zatopljenja", rekao je.

Hrvatska, koja već sudjeluje u Dunavskoj i Jadransko-jonskoj strategiji, načelno podržava ideju. S obzirom da je već u Jadransko-jonskoj strategiji lako bi se uklopila u tu širu mediteransku.