Dodik je u Hrvatskoj bio privatno, kako je rečeno, na osnovi tradicije i prijateljstva s episkopom gornjokarlovačkim Gerasimom, no to ga nije spriječilo da daje političke izjave.

No, politiku na stranu, mnogima u Hrvatskoj zapravo je nejasno što je to krsna slava i kakav je to običaj pa smo potražili odgovore.

Prema navodima iz Hrvatske enciklopedije, krsna slava ili krsno ime običaj je posebno raširen u Srba, a ponegdje se susreće i kod katolika - na području Boke kotorske u Crnoj Gori, Hercegovini, na Kosovu...

Riječ je o velikoj svetkovini kojom pojedine obitelji ili rodovi štuju zajedničkog sveca zaštitnika. Jedna od najvažnijih stvari u pravoslavnom domaćinstvu upravo je ikona sveca zaštitnika.

Svoju slavu mogu imati i župe, crkve, biskupije, kao i razna građanska udruženja, institucije, pa čak i političke stranke, što je prilično neobično za zemlju koja sebe smatra sekularnom.

Slavi se svake godine na isti dan po crkvenom kalendaru, uz složeni obred koji obavlja svećenik. Uobičajena su pomagala zapaljena svijeća, vino, tamjan, katkad i koljivo te obredni kruh (krsnik), koji se podiže, tri puta okreće u smjeru kretanja sunca i lomi.

Sve ostalo - način obilježavanja slave, pozivanja gostiju, spremanja jela i njihov izbor, rezanje kolača... - razlikuje se ne samo od kraja do kraja, već često i od kuće do kuće.

Slava se slavi - praznuje tri dana, a gosti se zovu samo prvi put. Nakon toga se dolaskom ili nedolaskom nastavlja ili prekida krug.

Krsna slava smatra se izvornim pretkršćanskim obredom, izvođenim radi poticanja plodnosti usjeva i priploda, vezanim i uz kult Sunca, koji je naknadno kristijaniziran. Slavljenjem slave srpska obitelj poštuje ne samo svog sveca i Crkvu, već i svoje pretke i sebe samu.

Tako svaki Srbin, bio siromašan ili bogat, i kad ima i kad nema, i kad je sretan i kad je nesretan, bolestan i zdrav, i kad smije i kad mu se brani, i u miru i u ratu, bio radnik, ratnik, učitelj, profesor, direktor... slavi slavu u čast onog sveca kojeg je daleki predak prihvatio za zaštitnika svog doma.

Mnogi se često zadužuju da bi mogli prirediti raskošno slavlje.

Krsna slava kao obiteljski blagdan zadržala se samo kod Srba upravo zahvaljujući tome što je sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve (SPC), liturgijski sistematizirao preimenovane poganske mnogobožačke idole. Tada propisan crkveni obred ostao je isti uz manje izmjene do danas.

Za razliku od svetog Save, koji je vjernicima SPC-a ponudio popis pravoslavnih svetaca u zamjenu za mnogobožačkog poganskog boga ili zaštitnika doma, poglavari ostalih pravoslavnih crkava to nisu učinili. I tako je kod njih krsno ime prevedeno u imendan, kao osobni praznik svakog vjernika.