“Ne pozivamo na rat, ne pozivamo na sukobe, secesije nema u dokumentima Republike Srpske, nitko to nije ni postavio na taj način, ali ima razgovora o tome”, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u četvrtak u Banjoj Luci. Pri tome je situaciju u Republici Srpskoj, koja blokira državne institucije, usporedio sa stanjem u Kataloniji koja je provela nepriznati referendum o odcjepljenju od Španjolske, zbog čega su tamošnji dužnosnici osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.

”Puigdemont, koji je vodio referendum o odcepljenju Katalonije, danas je zastuonik u Europskom parlamentu i tamo radi nesmetano i pored činjenice da španjolski sud traži izručenje. Sada nas ovdje dvostrukim standardima pokušavaju natjerati da šutimo i da jedan dio nas procesuiraju", dodao je Dodik, koji je i čelnik vladajućeg SNSD-a na državnoj razini i u entitetu Republici Srpskoj.

Odbacio je navode visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka da sve više utjecajnih zemalja zagovara upotrebu širokih bonskih ovlasti, na koju Visoki predstavnik ima pravo, a koje mogu uključivati i smjene dužnosnika.

“On se pokazao kao izvršitelj muslimanske politike u Sarajevu i Srbi nemaju povjerenja u Visokog predstavnika”, rekao je Dodik. Dodao je kako Inzko podupire plan po kojemu bi se BiH unitarizirala po želji bošnjačkih političara, a zatim pretvorila u Islamsku državu.

Poručio je kako neće popustiti pred pritiscima, niti zbog mogućnosti smjene.

Posljednja kriza u BiH izbila je nakon što je Ustavni sud BiH osporio odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, čime je javno zemljište proglasio državnim, a ne entitetskim. Zbog toga su srpski dužnosnici odlučili blokirati institucije BiH, ne prihvatiti presudu Ustavnog suda te zatražiti odlazak troje stranih sudaca koji su u sastavu Ustavnog suda, kako je predviđeno daytonskim ustavom.