Thomas Friedman, dobitnik dviju Pulitzerovih nagrada, kasnih 1990-ih tvrdio je da nikad dvije zemlje s prodajnim mjestima McDonald'sa nisu ratovale.

Ali dok bjesne borbe između Izraela i Hamasa, legendarni američki lanac brze hrane našao se u ratu sam sa sobom. McDonald'sove franšize na Bliskom istoku našle su se u sukobu podržavajući suprotstavljene strane u ratu, piše Al Jazeera.

Franšize u Saudijskoj Arabiji, Omanu, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Egiptu, Bahreinu i Turskoj obećale su više od tri milijuna dolara za potporu Palestincima u Gazi.

'Udružimo svoje napore i podržimo zajednicu u Gazi svime što možemo', objavio je McDonald's Oman, obećavši sto tisuća dolara za humanitarnu pomoć u Gazi u nedjelju na X-u.

'Molimo Svemogućeg Boga da zaštiti našu voljenu zemlju i sve arapske i muslimanske zemlje od svakog zla i mržnje', istaknuto je.

Otkako je najavio podršku izraelskoj vojsci, McDonald's Izrael promijenio je svoj račun na Instagramu u 'privatni' nakon oštre reakcije potrošača u arapskim i muslimanskim zemljama. Iako se McDonald's ubraja među najpoznatije američke brendove, većina njegovih restorana diljem svijeta u vlasništvu je ljudi koji su kupili franšizu, a najčešće su to lokalne tvrtke.

Sjedište McDonald'sa u Chicagu u SAD-u nije odgovorilo na upit Al Jazeere za komentar situacije na Bliskom istoku.

Slučaj McDonald’sa pokazuje kako svjetski brendovi moraju pivotirati u eri u kojoj se od tvrtki često očekuje da se uključe u goruća društvena i politička pitanja.

Uplitanje McDonald’sa oživjelo je raspravu o takozvanoj teoriji zlatnih lukova o prevenciji sukoba, koju je Friedman popularizirao u svojoj knjizi 'Lexus i maslina: Razumijevanje globalizacije' iz 1999. godine.

Prema toj teoriji, zemlje s dovoljno bogatstva i stabilnosti u kojima posluju lanci poput McDonald’sa ne ratuju jedna s drugom – no ona je uvelike diskreditirana nakon sukoba na Kosovu 1998./99. i ruske invaziju na Ukrajinu.

McDonald's nema prodajnih mjesta u Gazi ili na okupiranoj Zapadnoj obali, ali Izrael se sukobio s borcima Hezbolaha u susjednom Libanonu, u kojem posluje taj američki lanac. 'Sada smo sigurno u svijetu nakon teorije zlatnih lukova o prevenciji sukoba', rekao je za Al Jazeeru Paul Musgrave, izvanredni profesor političkih znanosti na Sveučilištu Massachusetts Amherst.

'Iako su i Rusija i Ukrajina imale McDonald’s 2022., ipak su zaratile. Sada sukobi unutar McDonald'sovog carstva odražavaju stvarne stresove i strasti u regiji', dodao je.

McDonald's nije prvi globalni brend koji je uvučen u kontroverze zbog svog stava o izraelsko-palestinskom sukobu.

Multinacionalna tvrtka Unilever, sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, prošle godine našla se na meti kritika ulagača jer nije otkrila da je njezina podružnica brenda sladoleda Ben i Jerry’s odlučila bojkotirati teritorije pod izraelskom okupacijom na Zapadnoj obali i u istočnom Jeruzalemu 2021. godine.

Neki su kupci prošle godine bojkotirali španjolsku Zaru nakon što je predsjednik njezine izraelske franšize, kanadsko-izraelski poduzetnik Joey Schwebel, u svom domu organizirao kampanju krajnje desničarskog ministra Itamara Ben-Gvira. Veliki brendovi također su se našli uvučeni u kontroverze o stanju ljudskih prava u zemljama poput Kine.

Godine 2021. japanski trgovac na malo MUJI suočio se s kritikama nakon što je javno podržao pamuk koji se uzgaja u kineskoj regiji Xinjiang, u kojoj aktivisti za ljudska prava kažu da se muslimani kao manjina iskorištavaju za prisilni rad.

Musgrave je rekao da je 'otkriveno da san o tome da će kapitalizam i trgovina stišati nacionalizam i druge oblike ideologija ima rupa'.

'To što različite franšize McDonald'sa završavaju na različitim stranama još je jedan primjer toga da politika prožima sve', istaknuo je.