Dva dana uoči odluke Vijeća ministara unutarnjih poslova Europske unije o ulasku Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengensku zonu još uvijek je neizvjesno kako će se rasplesti situacija. U ovom trenutku nitko nema primjedbe na službeni Zagreb pa se čini da će građani Hrvatske od 1. siječnja moći pristupiti zoni 'slobodnog kretanja' - iako granične kontrole, zbog ilegalnih migracija, opstaju među pojedinim državama članicama. Bugarska i Rumunjska, međutim, mogle bi i dalje ostati u predvorju Schengena
U srijedu, dan uoči 'dana D', veleposlanici država članica u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper) opet će raspravljati o proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Za Hrvatsku se još uvijek čeka zeleno svjetlo nadležnih parlamentarnih odbora u Švedskoj, Danskoj, Sloveniji i Nizozemskoj na prijedlog tamošnjih vlada da se Zagreb pripusti u tu zonu. To bi trebala biti tek formalnost, u skladu s internim pravilima tih zemalja, a sve ostale članice EU-a i Schengena već su potvrdile svoju podršku Hrvatskoj.
vezane vijesti
Na prošlotjednom sastanku Corepera, prema diplomatskim izvorima, Nizozemska se izjasnila protiv primanja Bugarske, a Austrija protiv Bugarske i Rumunjske. Iako se Francuska snažno zauzima za Bukurešt, problem je u tome što granica između Bugarske i Rumunjske nikada nije ni zamišljena, pa ni pripremana kao buduća vanjska granica Schengena. Te dvije zemlje dosad su išle 'u paketu', a tako je i s pristupanjem zoni slobodnog kretanja.
I dok Hrvatska očekuje pozitivnu odluku za pristupanje Rumunjske i Bugarske u Schengen, čini se da izgledi te dvije države nisu veliki, iako one svoj ulazak u zonu slobodnog kretanja čekaju još od 2011. i unatoč tome što je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson jučer istaknula da su sve tri države dokazale da ispunjavaju sve uvjete za pridruživanje Schengenu.
Međutim austrijski kancelar Karl Nehammer i njegov ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner nedavno su doveli u pitanje sposobnost Schengena da se nosi s novim priljevom migranata. Prema Nehammeru, oko 40 posto migranata u Austriju dolazi kroz Bugarsku, Rumunjsku i – Mađarsku, članicu Schengena. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis tvrdi pak da nema nekontroliranog protoka migranata.
Istodobno, Nizozemska će podržati pristupanje Rumunjske, ali ne i Bugarske. Premijer Mark Rutte kaže da je zabrinut zbog stanja vladavine prava i borbe protiv korupcije u Bugarskoj. Doveo je u pitanje sposobnost Bugarske da nadzire svoje vanjske granice i implicirao da migranti mogu ilegalno prijeći granicu zemlje ako plate 50 eura, piše Euronews. To je razbjesnilo bugarskog predsjednika Rumena Radeva. 'Nedavno su ubijena tri bugarska policajca koji su štitili vanjsku (europsku) granicu', tvitao je Radev. 'Umjesto europske solidarnosti, Bugarska dobiva cinizam!' dodao je, ocijenivši Rutteove sugestije neprihvatljivima.
U telefonskom razgovoru s Rutteom, Radev je rekao da se države članice trebaju 'voditi utvrđenim kriterijima za članstvo u Schengenu, a ne drugim razmatranjima'. Europska komisija priopćila je da nema informacija o naknadi za prelazak granice od 50 eura.
Diplomati kažu da se odbijenice ne bi trebale uzeti zdravo za gotovo i da bi se stajališta ipak mogla promijeniti prije ključnog glasanja u četvrtak. Moguće je da će u šengensku zonu ući sve tri kandidatkinje, iako je izglednije da će samo Hrvatska dobiti zeleno svjetlo. Na dnevnom redu su prijedlozi dviju odluka, jedna za Hrvatsku, a jedna za Bugarsku i Rumunjsku, te još uvijek nije jasno ni mogu li se rumunjska i bugarska prijava razdvojiti tijekom glasanja. Za odluku je potrebna suglasnost 22 države članice EU-a koje su u šengenskom prostoru.
