Dokument, za koji se vjeruje da ga je sastavio gradski odjel za hitne slučajeve Belgoroda, bilježi 38 incidenata u godini od travnja 2023. do travnja 2024., prenosi Kyiv Independent.

Stručnjaci vjeruju da su slučajna bombardiranja uzrokovana neispravnim streljivom. Ruslan Leviev, vojni stručnjak iz Conflict Intelligence Group, u komentarima koje je citirao WP, rekao je da je određeni postotak ruskih bombi je neispravan."

"Mislimo da su ova slučajna ispuštanja uzrokovana nepouzdanošću ovih kompleta, nešto što izgleda ne smeta zračnim snagama", rekao je Leviev za Washington Post.

U prošlosti je prijavljeno nekoliko incidenata pada ruskih bombi u regiji Belgorod, od kojih je najpoznatiji onaj u travnju 2023. koji je rezultirao ogromnim kraterom u središtu Belgoroda.

Dana 12. svibnja, eksplozija je dovela do djelomičnog urušavanja stambene zgrade u Belgorodu, ubivši 17 ljudi. Kremlj je za to okrivio ukrajinski projektil, no istraživači OSINT-a zaključili su da je riječ o ruskoj bombi.

Dokument do kojeg je došao WP sugerira da su takvi događaji daleko rašireniji nego što se prije mislilo jer mnoge bombe ne eksplodiraju i slete u manje naseljena područja oko grada, a ponekad ih danima kasnije otkriju farmeri i čuvari parka.

Rusija se uvelike oslanjala na klizne bombe u svojoj ofenzivi na Harkivsku oblast, otvarajući put kopnenim snagama.

Unatoč svojoj jednostavnosti i niskoj cijeni, klizne bombe postale su jedno od najučinkovitijih ruskih oružja tijekom invazije na Ukrajinu, prethodno pridonijevši padu strateškog grada Avdiivke u veljači – što je bio prvi veliki dobitak Rusije u devet mjeseci.

Stručnjaci upozoravaju da bi ove bombe mogle predstavljati još veću prijetnju Ukrajini, koja trenutno ima malo obrane od njih, jer se očekuje da će Rusija nastaviti s masovnim raspoređivanjem klizećih bombi kako bi podržala daljnje ofenzivne operacije.