Zašto je uveden novi granični režim?

Uveden je na temelju uredbe EU-a o jačanju kontrole vanjskih granica te promjene zakona o schengenskoj granici iz straha od mogućiha terorističkih napada pa se stoga na graničnim prijelazima Hrvatske sa Slovenijom izvodi detaljnija provjera putnih dokumenata ne samo državljana trećih država, kao do sada, nego i državljana članica Europske unije, zbog čega su nastali višesatni zastoji.

Što se provjerava na graničnim prijelazima?

Pogranična policija optičkim čitačem provjerava ponaosob putne dokumente i zatim ih uspoređuje u dostupnim bazama podataka; schengenskom informacijskom sustavu (SIS), Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim dokumentima te odgovarajućim zbirkama podataka nacionalne policije. Riječ je o tehničkom postupku koji za svaki putni dokument znači samo nekoliko sekundi provjere, ali se istovremeno stvaraju gužve, osobito tijekom vikenda i blagdana, a zbog primjene novog sustava pred početak turističke sezone očekuju se još veće gužve.

Ima li izuzetaka tijekom granične provjere?

Nova pravila sustavne kontrole putnih dokumenata državljana EU-a za sada ne predviđaju izuzetke te se kontrola primjenjuje pri svakom prelasku granice. I na graničnim prijelazima gdje hrvatska i slovenska policija kontrolu izvode skupa, postupak kontrole obavit će se na jednoj i drugoj strani.

Što je Schengenski prostor?

Schengenski prostor je jedna od najkonkretnijih tekovina Europske unije i znači područje slobodnog kretanja ljudi i roba, unutar kojeg su ukinute kontrole granica za sve putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Obuhvaća 26 zemalja, od kojih su 22 zemlje Europske unije i četiri zemlje nečlanice – Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Od zemalja Europske unije, uz Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku, članice Schengena nisu ni Cipar, Irska i Velika Britanija, koja je na izlasku i iz Europske unije. Schengenskom zonom obuhvaćeno je oko 400 milijuna ljudi.

Po čemu je nazvan taj prostor?

Prostor bez unutarnjih kontrola nazvan je prema selu Schengenu u Luksemburgu, gdje je 1985. potpisan sporazum o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama između članica EU-a. Sporazum se kasnije širio kao i Europska unija, a članstvo u EU-u ne podrazumijeva i članstvo i Schengenu.

Kako funkcionira Schengenski prostor?

Schengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Zbog toga je pooštren nadzor vanjskih granica. Međutim, uspostavljena pravila pokazala su se potpuno nedorasla krizi koja se dogodila tijekom 2015. godine, kada su tisuće sirijskih izbjeglice i ekonomskih migranata nagrnule prema Europi. Grčka, prva zemlja Schengenskog prostora na koju su naišli, bila ih je dužna popisati i primiti, ali kapaciteti jednostavno nisu bili dovoljni i sustav se raspao.

Tko je kriv za nastale gužve na graničnim prijelazima?

Tko je za sve to kriv i postoje li uopće krivci, nije Lako odgovoriti. Sudeći po katastrofalnim gužvama očito je da je Europska komisija donijela neefikasno rješenje, budući da još uvijek nije otkriveno jesu li granični policajci otkrili potencijalne teroriste. Za stvaranje posvemašjneg kaosa na graničnim prijelazima donekle je kriva i Hrvatska koja je propustila brojne šanse za brži ulazak u EU, pa tako i u Schengenski prostor.

Zašto Slovenci rigorozno kontroliraju putnike?

Slovenci ne trebaju toliko striktno provoditi naputke iz Bruxellesa, osobito što su mnoge članice EU-a, među kojima su Finska i Grčka, odmah izjavile da neće tako rigorozno kontrolirati putnike te su se odlučile na ciljanu, a ne sustavnu kontrolu. No valja podsjetiti da su prošle zime slovenski političari najavili da će hrvatski turizam imati štete ako se Hrvatska ne vrati u arbitražni proces, pa stoga ovaj potez slovenskih vlasti možemo promatrati kao svojevrsno treniranje strogoće zbog otvorenih pitanja na relaciji Ljubljana-Zagreb, a ne kao dosljednost naputcima iz Bruxellesa.

Što je hrvatska vlada napravila kako bi se riješio problem?

Premijer Andrej Plenković je prošlog tjedna uputio apel Sloveniji da, kao i Hrvatska, prijeđe sa sustavne kontrole na granicama na tzv. ciljanu kontrolu, a s obzirom na višestruke negativne efekte gužvi na granicama prouzročenim provedbom uredbe EK o pojačanoj kontroli schengenskih granica. No to se još uvijek nije dogodilo, iako Ljubljana i Zagreb ističu kako se po tom pitanju vode konstruktivni dijalozi.

Premijer Plenković je u nekoliko navrata razgovarao sa slovenskim kolegom Miroslavom Cerarom, kazavši kako vjeruje da će i Slovenija prepoznati negativne efekte u gospodarskom smislu, u smislu frustracije putnika, turista, gubljenja strpljenja i u konačnici potencijalne negativne efekte na gospodarstvo. Šef hrvatske vlade nada se da će biti pronađeno neko privremeno rješenje, a Hrvatska će, kaže, činiti sve što je u njezinoj moći da se pronađe trajno rješenje.

'Najlakše bi bilo, naravno, postati članica Schengena, ali to nije samo do nas. Međutim, u svim razgovorima koje ćemo obaviti nakon ovakvog iskustva poremećaja u prometnom tijeku na granici, jasno je da je striktna provedba uredbe za Hrvatsku kao turističku zemlju jednostavno neodrživa', poručio je Plenković.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić izjavio je prošlog tjedna da je dogovoren povratak na stari režim na granicama, odnosno na ciljani nadzor prelaska granica, dok je ministar turizma Gari Capelli rekao kako pooštreni režim na granicama neće ugroziti turističku sezonu, ali će izazvati nervozu kod gostiju.

'Mi i Mađari riješit ćemo to tako što ćemo na jedan duži period prijeći na ciljani nadzor na granicama, a kolege iz Slovenije ići će na privremeni u skladu s potrebom i u odnosu na konkretan problem', rekao je Orepić dodavši kako je ostvaren značajan napredak u tom pogledu. Kazao je da je novi režim već krenuo, a na pitanje o novim gužvama koje se stvaraju na granicama, odgovorio je da je prioritet sigurnost.

Ministar turizma Gari Cappelli rekao je da nije previše zabrinut zbog izmjena schengenskog zakonika kojim se pooštrava kontrola europskih granica, zbog čega se očekuje duže čekanje na granicama u turističkoj sezoni, već smatra da čekanje može izazvati nervozu kod putnika.

'Turistička sezona se ne dovodi u pitanje, nego se u pitanje dovodi koliko će izazvati nervozu kod gostiju, a izazvat će je. Znamo svi, kad putujemo, kad idemo na skijanje, pa kada čekamo na granici, sigurno smo nervozni', kazao je Cappelli, dodajući kako tek treba odlučiti što dalje činiti.

Što je najgore što se može dogoditi?

Najgore što se Hrvatskoj može dogoditi jest da se nastavi provoditi ista uredba o graničnom nadzoru, s preporukom da svaka država procijeni treba li u određenom trenutku provoditi ciljane ili sustavne kontrole. Procjenu kad je potrebna koja od tih dviju vrsta kontrole, svatko će ubuduće donositi na svoj način, a kako će to činiti Slovenci, nije teško pogoditi, ako je suditi po njihovu pristupu za vrijeme uskrsnih blagdana. Rezultat bi mogle biti nezapamćene gužve i u vrijeme turističke sezone, što bi za hrvatski turizam bilo pogubno.

Hoće li Hrvatska uskoro u Schengen?

Do ostvarenja toga cilja pred Hrvatskom su još brojni zadaci. Iako ministar Orepić tvrdi da će Hrvatska već iduće godine biti tehnički spremna za ulazak u Schengen, činjenica je da još uvijek postoji 98 primjedaba koje se moraju otkloniti. Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Joško Dorić priznao je nespremnost dijela hrvatskih zračnih i pomorskih luka za ulazak u Schengen, kao i potpunu nespremnost željezničkih postaja.

Za ulazak u režim zemlje moraju ispuniti niz uvjeta, kao što su odgovornost za kontrolu vanjskih granica i izdavanja jedinstvene vize, kontrola kopnene, morske i zračne granice, policijska suradnja i zaštita podataka te korištenje schengenskog informacijskog sustava. Zbog objektivnih razloga teško je očekivati da Hrvatska postane članica Schengena još nekoliko godina.

Kako izbjeći gužve?

Svima koji prelaze schengensku granicu policija savjetuje da provjere status svojih putnih dokumenata i stanje na prijelazima, kako bi u slučaju gužve odabrali one na kojima je opterećenje manje. Putnicima koji to mogu preporučuje se da izbjegavaju prijelaz granice u vrijeme vikenda, kad je promet najgušći te da tome prilagode i satnicu putovanja, kako bi izbjegli čekanje.