'Put je bio apsolutno službeni. To je bio radni posjet SAD-u', rekla je Grabar Kitarović u intervjuu za HRT, reagirajući na dvojbe oko karaktera posjeta SAD-u, što je bio i povod za tri prijave Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

'Prije nego sam otišla na put objavili smo da odlazim na službeno putovanje, međutim nismo objavili detalje jednostavno zato što kada idete na takav tip razgovora, nađe se netko tko nije naklonjen Hrvatskoj i želi osujetiti naš plan', rekla je Grabar Kitarović.

Ona je kazala kako je u SAD-u nastojala utvrditi kakva će biti vanjska politika novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, čije se odrednice ne znaju, kao i pozicionirati Hrvatsku prema toj politici.

'Svrha mojeg puta je bila iskoristiti sva ona poznanstva koje sam stekla kroz godine rada, kako u Americi, tako i u međunarodnoj diplomaciji, kako bih s njima porazgovarala upravo o tome što možemo očekivati, ali prije svega pozicionirala Hrvatsku kao lidera, kao nekoga tko će sudjelovati u stvaranju politike, a ne da uvijek budemo reaktivni i da čekamo da netko nešto napravi pa da se mi tome prilagođavamo', rekla je Grabar Kitarović

Ni u intervjuu na HRT-u nije otkrila imena ljudi s kojima se sastala. 'Održala sam dvadesetak razgovora s kongresnicima, političarima, predstavnicima nevladinih udruga, prijateljima Hrvatske. Otputovala sam u New York i Boston i u New Yorku se sastala s ljudima bliskim Trumpu. U tom konstantnom periodu politika Trumpove administracije neće smatrati Hrvatsku kao prioritet. Ovdje nema rata i oni će se fokusirati na Siriju, Irak, Iran, odnose s Rusijom. Zato treba stavljati naglasak na Hrvatsku', kazala je.

Prokomentirala je i kako mediji nisu propitivali putovanja Stjepana Mesića ili Ive Josipovića.

'Ovih dana sam čula od dobronamjernih novinara da su se pričale svakojake priče - da sam trebala doći državnim zrakoplovom i s cijelom delegacijom ili još dok je Obama službeni predsjednik. Samozvani stručnjaci za diplomaciju trebali bi se probuditi. Dolaskom Trumpa se otvara sasvim drugačiji način diplomatskog djelovanja. Čula sam i priče da sam išla na estetske kirurške zahvate, oni trebaju našoj diplomaciji. Imam dojam da mi mediji žele nametnuti agendu i zaustaviti me u radu. Imam dojam da im smeta nacionalna suverenistička politika koju vodim. Ovo doživljavam kao mobbing. Ovi napadi mogu me samo ojačati', kazala je Grabar Kitarović.

Dojmovi o dvije godine mandata

Iako o bivšim vladama ne želi govoriti, predsjednica je naglasila da suradnja nikako nije bila jednostavna. Žao joj je, kaže, što neki nisu prihvatili pruženu ruku za suradnju jer sinergiju i zajednički rad smatra ključnima.

Otkrila je da su najveći izazov bile konzultacije. 'Bilo je jakih političkih pritisaka sa svih strana, pa je trebalo biti čvrst i odgovorno razmišljati o stabilnosti države, a ne o političkim opcijama i preferencijama', kaže.

Sretna je što je Hrvatska zadržala dojam stabilnosti u međunarodnoj zajednici, 'dok smo išli iz jednih izbora u druge, iz jedne vlade u drugu, a da je prijenos ovlasti miran'.'Držim da sam jako puno učinila u tome. Vjerujem da ćemo jednog dana moći više progovoriti o stvarima koje su se događale iza zatvorenih vrata', izjavila je.
 
Najavila je reformu diplomatske službe, kazavši da nije zadovoljna time kako neki veleposlanici rade svoj posao. Upitana za koje veleposlanike smatra da ne promiču hrvatske interese, nije željela konkretno odgovoriti.

'Kad smo iz Beograda dobili upit da na Dan zahvalnosti spustimo zastave na pola koplja, diplomati su nas pitali što da radimo. Kako kao hrvatski diplomat možete postaviti takvo pitanje?', pitala je.

Odnosi sa Srbijom

Prokomentirala je i odnose sa Srbijom. 'U Srbiji želimo imati partnera, ali iskrenog partnera s kojim ćemo rješavati pitanja. Srbija mora promijeniti svoju retoriku i ako misli da će ući u EU optužujući Hrvatsku za ustaštvo, vara se', kazala je Grabar Kitarović.

Predsjednica se osvrnula i na naoružavanje susjedne Srbije. Na nabavu MIG-ova ne gleda kao na utrku u naoružavanju jer Srbija, kaže, ima pravo naoružavati se i braniti svoj zračni prostor.

Nema ništa protiv njihove suradnje s Rusijom, ali njihove vojne vježbe moraju biti transparentne, kao što su i NATO-ve. 'Voljela bih da nas informiraju što žele postići time i od koga se to brane', rekla je. Naglasila je da Hrvatska nikada nije napala nijedan centimetar srbijanskog teritorija i da je uvjerena u sposobnosti hrvatskih oružanih snaga da obrane Hrvatsku od bilo kakvih ugroza. Smatra da u vrijeme predsjedničkih izbora Srbija jednostavno podilazi vlastitoj javnosti i gradi mitove.

Izjave na domjenku SNV-a

Osvrnula se na govor izaslanika srbijanskog premijera Vladimira Božovića na božićnom domjenku Srpskog narodnog vijeća u Novinarskom domu, koji je Srbima u Hrvatskoj poručio da će ih matična država, kada budu ugroženi, braniti svim raspoloživim sredstvima.

'Održati takav govor na jednom domjenku nije primjereno. Domaćin je trebao reagirati', poručila je predsjednica. Kazala je da ne bi otišla na domjenak da je bila u Hrvatskoj. 'To se zadnjih godina pretvorilo u politički miting. Ne mogu vjerovati da to nije prije dogovoreno i da se nije razgovaralo o tome kakve će se poruke poslati. To je čista provokacija', poručila je, dodavši da bi otišla na liturgiju u pravoslavnu crkvu.

O napadima iz Sarajeva

Predsjednica je komentirala i oštre napade koje je doživjela iz Sarajeva čim je spomenula opasnosti i sigurnosne ugroze što prijete Hrvatskoj iz nekih dijelova BiH. 'Stabilnost BiH iznimno je važna za Hrvatsku. Obratila sam se protiv okoštalih struktura koje gaje predrasude prema svima koji bi trebali sudjelovati u rješavanju stabilnosti i unutarnjeg uređenja BiH', rekla je. BiH želi sve najbolje, a posebno će se zalagati, kaže, za konstitutivno pravo hrvatskog naroda koji se danas osjeća ugroženim, stoga mu treba pružiti potporu i osnažiti ga.

'Ne možemo zanemariti potencijalne opasnosti. Postoji problem radikalizacije određenih struktura društva - tome sam i sama svjedočila, a znam da je toga svjesna i sama islamska zajednica u BiH. Trude se izolirati radikale, država pokušava riješiti i pitanje odlaska na bojišta, no mislim da nedostaju dugoročni planovi deradikalizacije. Država može i treba tražiti pomoć islamske zajednice u Hrvatskoj koja se tako dobro uspijeva odmaknuti od bilo kakvih radikalnih pokušaja', rekla je Grabar Kitarović.

RS treba vratiti na zemlju

'Realno gledajući, Republika Srpska se ponaša kao zasebni identitet i gotovo kao samostalna država i mislim da je treba polako vratiti na zemlju', smatra predsjednica. Naglašava kako RS nije nastao 9. siječnja, nego temeljem Daytonskih ugovora. 'Cijeli taj datum je ne samo veliki falsifikat, nego opet provokacija i jedan veliki mit koji se stvara', smatra i napominje da je Milorad Dodik najavio referendume koji bi mogli destabilizirati BiH.

'Međunarodna zajednica je reagirala, ali ne dovoljno čvrsto, i tu su moji napori u međunarodnoj zajednici da se obrati pozornost na BiH. Treba se napraviti nešto dobro, unaprijed spriječiti potencijalne sukobe bilo kakvih razmjera', poručila je.

Titova bista i Titov trg

Prokomentirala je i inicijative za izmjenu Trga maršala Tita u Zagrebu. 'Izmještanjem biste u Kumrovec dala sam svoj stav o tome što mislim ne samo o Josipu Brozu i tom dijelu povijesti. Imena ulica i trgova su stvar lokalne samouprave, ali pozdravljam inicijativu Plenkovića za osnivanjem stručnog povjerenstva koje će se baviti time kako se odnositi prema simbolima fašizma, ustaštva i komunizma...', poručila je.

'Ne smijemo dopustiti da nam iz Srbije ubace ustašku guju pa se onda mi šutati time', kazala je predsjednica.

'Hrvatska se mora usredotočiti na sadašnjost i budućnost. Prestanimo raspravljati o prošlosti. Moderna Hrvatska nastala je na temeljima borbe i zajedništva sinova i kćeri ustaša i partizana i taj koncept zajedništva, što je promicao predsjednik Franjo Tuđman, nešto je najvrednije u njegovoj politici i nešto što treba promicati i dalje', zaključila je Kolinda Grabar Kitarović.