Najviše pješaka, njih sedam, poginulo je u veljači prošle godine, dok u kolovozu nije bilo smrtnih slučajeva. Od ukupnog broja poginulih pješaka, najviše ih je bilo starijih od 60 godina (19 ili 55,9 posto), a od ukupno poginula 34 pješaka za nesreću je bilo odgovorno dvanaest njih ili gotovo jedna trećina.

Najmlađi poginuli pješak bio je 22-godišnji mladić, a poginuo je u Zagrebu na prilaznom kolniku skladišta Konzuma kod Zagrebačke avenije, gdje je na njega vožnjom unazad naletio teretni automobil.

Najstariji poginuli pješak imao je 99 godina. Poginuo je na Bijeničkoj cesti u Zagrebu tako što je pri neopreznom prelasku kolnika na njega naletio osobni automobil. Na pješačkom prijelazu poginulo je devet pješaka, što je 26,5 posto od ukupnog broja poginulih.

Kao najčešći uzroci prometnih nesreća u kojima su sudjelovali pješaci navedeni su vozačeva neprilagođena brzina (11 poginulih pješaka) te nekorištenje pješačkog prijelaza (četiri poginula pješaka).

Zbog svega navedenog, u zagrebačkoj prometnoj policiji kao jedan od prioriteta ističu jači nadzor nad kretanjem pješaka te nad time poštuju li vozači prednost pješaka u prometu. Pješake pozivaju da kolnik prelaze isključivo na obilježenom pješačkom prijelazu, a vozače da poštuju važeće propise te osobito da brzinu kretanja prilagode uvjetima u prometu na cesti.