Dramatični samit čelnika Europske unije ušao je u četvrti dan, a dogovor oko 1,8 bilijuna eura teškog financijskog paketa još uvijek se ne nazire. Pregovori su trajali do ranog jutra u ponedjeljak, a prema izvještajima, nije se štedjelo na teškim riječima i međusobnim optužbama. Blok je podijeljen između skupine 'štedljivih' zemalja - Nizozemske, Danske, Švedske i Austrije - koje žele manja izdvajanja i veću kontrolu sredstava te pristaša veće pomoći, koje predvode Francuska i Njemačka, kao i pandemijom koronavirusa teško pogođene mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska. Nastavak je zakazan za ponedjeljak u 16 sati
Čelnici EU-a pokušavaju dogovoriti sveobuhvatan paket koji uključuje sedmogodišnji proračun u visini od 1074 milijarde eura i fond za oporavak gospodarstva zbog pandemije koronavirusa, vrijedan 750 milijardi, od čega bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak bi bili zajmovi. Koplja se trenutno lome baš oko fonda za oporavak gospodarstva. Prema posljednjoj verziji, 400 milijardi eura bila bi nepovratna sredstava dok bi se ostatak namirio kroz kredite. Originalni prijedlog glasio je 500 milijardi eura bespovratne pomoći, no ni to ne zadovoljava štedljive zemlje.
Pregovori su zaglavili u nedjelju navečer zbog razlike u iznosu od 50 milijardi eura između dvije strane. Nakon što su se bilateralni pregovori nastavili cijelu nedjelju navečer, uglavnom zbog pokušaja uvjeravanja 'štediša' da pomaknu svoje crvene linije, očekuje se da će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u ponedjeljak popodne podnijeti novi prijedlog s 390 milijardi eura bespovratnih sredstava.
vezane vijesti
Nizozemska, Danska, Švedska i Austrija, prema diplomatskim izvorima, traže da se fond za gospodarsku pomoć sreže na 700 milijardi eura, pri čemu bi 350 milijardi bila bespovratna sredstva, a jednak iznos zajmovi. Insajderi navode da među čelnicima vlada veliko nepovjerenje i manjak solidarnosti, što je jedan od postulata na kojima je u prošlosti počivala Europska unija.
Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emmanuel Macron drže zajedničku frontu kojom, jasno je, žele pokazati jedinstvo njemačko-francuske osovine, što se oduvijek smatrala glavnim motorom Europske unije. Ako je osovina snažna, onda i EU ide naprijed. Ta osovina je od posebne važnosti danas, kada su sami temelji Europske unije uzdrmani nizom kriza, još od eurozone, preko Brexita i migranata, do koronakrize.
Tenzije su tijekom nedjeljne noći bile vrlo visoke. Macron se u jednom trenutku obrušio na austrijskog kancelara Sebastiana Kurza, a koji je izišao sa sastanka europskih vođa kako bi obavio telefonski razgovor.
'Vidite? Nije ga briga. Ne sluša druge, ima loš stav', kazao je okupljenima Macron. Ljutiti francuski predsjednik koji pod svaku cijenu želi postići dogovor navodno je dramatično zavapio prema 'štedljivcima', poručivši da Francuska i Njemačka daju najveći doprinos fondu za oporavak i da nepopustljivošću dovode cijeli europski projekt u pitanje.
Nizozemski premijer Mark Rutte, s druge strane, u ponedjeljak ujutro izjavio je da vjeruje kako je određeni napredak ipak postignut. Rutte se našao na 'vatrenoj liniji' i sa zemljama srednje Europe zbog prijedloga da se isplata europskog novca poveže sa stanjem vladavine prava. Taj prijedlog je prije svega udar na Poljsku i Mađarsku, a koje se nalaze pod istragom Europske unije zbog miješanja u nezavisnost pravosuđa.
Zbog toga je Ruttea mađarski premijer Viktor Orban usporedio s komunističkom policijom. 'Komunistička policija koristila je 'nespecificirane zakonske pojmove, na potpuno isti način kao što je napisano u prijedlogu Nizozemca', rekao je Orban, dodajući da Rutte želi kazniti Mađarsku jer ga osobno mrzi. Orbanov glasnogovornik nadovezao se kazavši da 'samo Mađari mogu odlučiti kako trošiti novac koji im pripada'. Na takav stav sigurno ne gledaju blagonaklono štedljive zemlje jer Mađarska od EU-a dobiva šest puta više nego što plaća u zajedničku blagajnu.
Novinari koji detaljno prate zbivanja u Europskoj uniji smatraju da je ideja o vezanju isplate novca za stanje demokracije u pojedinim zemljama tek pregovarački manevar skupine štedljivih koji će ispasti iz dogovora jednom kada se usuglase oko novca. U protivnom, služit će kao poluga za prebacivanje krivnje za neuspjeh na Orbana.
Neki izvori iz EU-a već previđaju novi samit za kraj srpnja ili u kolovozu. Ovakva odgoda pružila bi svima više prostora za disanje tako da preispitaju koliko daleko mogu popuštati u odnosu na zacrtane crvene linije.
Posljedice za EU, ako se sporazum ne postigne, bit će teške. Zemlje poput Španjolske i Italije, koje su najviše pogođene pandemijom koronavirusa, ali i neke druge, teško će izdržati previđeni jesenski recesijski udar bez europske pomoći. Neuspjeh bi doveo u pitanje sposobnost bloka da djeluje u krizi. Također bi potkopao nove čelnike institucija EU-a, predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, arhitekticu plana oporavka, i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, glavnog posrednika.
Čak i ako se postigne dogovor, na sastanku na vrhu isplivalo je na vidjelo veliko nepovjerenje između čelnika, nedostatak proklamirane solidarnosti, kao i sposobnosti da se nose sa svojeglavim čelnicima članica u srednjoj Europi koji svojim djelovanjem ugrožavaju temeljne vrijednosti na kojima je sazdana Europska unija.
