Opstanak Bosne i Hercegovine, ali i stabilnost cijele regije ugrožavaju separatističke i unitarističke politike, a Hrvati koji žive u toj zemlji s takvim planovima nemaju ništa i ne snose odgovornost za krizu koja je iz toga proistekla, no opravdano su zabrinuti za svoju sudbinu, posebice stoga što u postojećim okolnostima nemaju nikakvih mehanizama kojima bi osigurali stvarnu jednakopravnost, ocijenio je član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović u pismu koje je u četvrtak uputio predstavnicima međunarodne zajednice u BiH
Čovićevo pismo adresirano je na visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka te na veleposlanike država članica Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela zaduženog za nadzor nad provedbom Daytonskog sporazuma sa svim ovlastima za osiguranje njegova poštivanja.
Naveo je kako su u posljednje vrijeme eskalirali brojni problemi s kojima se BiH suočava već godinama, a posljedice takvog razvoja stanja mogu biti dalekosežne i nepredvidive su.
'Obraćam vam se u trenutku u kome su predugo taloženi i nerješavani sustavni problemi ove zemlje, po tko zna koji put, na dramatičan način došli do izražaja i ugrozili ne samo političku stabilnost i budućnost BiH nego i stabilnost cijele regije', naveo je Čović u pismu.
Na taj se čin odlučio u trenutku kada se BiH suočava s velikim napetostima zbog najave da će se u Republici Srpskoj 25. rujna organizirati referendum kojim se kani osporiti autoritet Ustavnog suda BiH dok su s druge strane vidljive blokade i rastuće nepovjerenje između hrvatskih i bošnjačkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju u Federaciji BiH.
Krizu u kojoj se BiH nalazi Čović je označio kao 'izravnu posljedicu simultanog i sustavnog provođenja separatističkih i unitarističkih politika koje ne ugrožavaju samo jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata već i elementarnu stabilnost pa i opstojnost BiH kao države'.
'S punom odgovornošću tvrdim kako hrvatska politika u BiH u sebi nema elemenata separatizma ni unitarizma, već čvrsto i dosljedno zagovara kombinaciju konsocijacijskih i federalističkih načela ustroja koji jedini mogu osigurati održivost BiH te punu konstitutivnost i jednakopravnost na cijelom njezinu teritoriju, ne samo pripadnicima triju konstitutivnih naroda nego i svim građanima BiH koji se ne smatraju njihovim pripadnicima', naveo je Čović.
Istaknuo je kako su Hrvati opravdano zabrinuti jer su im u proteklim godinama bila uskraćena elementarna prava poput onoga da sami biraju člana Predsjedništva BiH, ali i da bitno utječu na proces donošenja odluka u Federaciji BiH.
Da bi se to izbjeglo, nužno je uspostaviti mehanizme stvarne jednakopravnosti Hrvata, a prema Čovićevom sudu to je moguće kroz unutarnju reorganizaciju Federacije BiH ili, pak, kroz federalizaciju cijele države, odnosno uspostavom triju ili više federalnih jedinica.
Ponovno lansirajući svoj stari prijedlog o 'trima ili više' federalnim jedinicama Čović je dodao kako bi ih valjalo ustrojiti tako da u svakoj od njih jedan od konstitutivnih naroda ima većinsku poziciju 'na simetričan način'.
Hrvatsko pitanje u BiH, sugerira Čović, može se riješiti i bez teritorijalnog preustroja. Za to bi bile potrebne ustavne i promjene izbornog zakona na izvornim načelima Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine, odnosno izvornog Ustava Federacije BiH. U biti je riječ o prijedlogu da se unutar Federacije BiH ponovno uspostavi sustav pariteta i konsenzusa pri odlučivanju o svim pitanjima na entitetskoj razini, a u HDZ-u BiH odavno su na stajalištu kako su Hrvati oštećeni preinakama nametnutim u poratnim godinama, posebice odlukama ranijih visokih predstavnika međunarodne zajednice.
'Danas Hrvati nemaju nikakve mogućnosti utjecati na prekid političkih procesa pogubnih za opstojnost BiH, odnosno na politike podjela i unitarističko-asimilacijske politike pa čak ni ravnopravno odlučivati o svojoj političkoj sudbini. U sadašnjim okolnostima put kojim ide BiH jednostavno ne ovisi o Hrvatima', napisao je Čović.
