Prije dva desetljeća 62,8 posto ispitanika iskazivalo je povjerenje u Crkvu, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine samo 38,4 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Broj onih koji nemaju baš nimalo povjerenja u Crkvu povećao se s 5,1 posto 1999. na čak 20,8 posto 2018. godine, navodi se u istraživanju na temu 'Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine', objavljenog u najnovijem broju znanstvenog časopisa Društvena istraživanja. Istraživanje su proveli profesori sociologije Krunoslav Nikodem s Filozofskog i Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.

Smanjen je i udio vjernika koji tjedno pohađaju vjerske obrede, s 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini. Manji je i broj onih koji idu na misu najmanje jednom na mjesec, s 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018. Istodobno, broj onih koji ne idu na misu povećao se s 10,4 posto 1999. na 19,6 posto 2018. godine.

Odgovori na pitanje o molitvi Bogu izvan vjerskog obreda vrlo su slični kao i 1999. godine. Lani se oko 40 posto ispitanika svakodnevno molilo Bogu, a to nikada nije činilo njih 20 posto. Prije dvadeset godina svakodnevno se molilo 37,3 posto, a nikada 18,6 posto.

Osobna religioznost koju njeguje više od trećine hrvatskih građana i dalje je stabilna kao i prije 20 godina. Religioznosti, i crkvenoj i osobnoj, u Hrvatskoj su i dalje sklonije žene, kao i osobe s nižim stupnjem obrazovanja.

Rimokatolicima se 1999. smatralo 86,3 posto ispitanih, a lani ih je bilo šest posto manje. U istom razdoblju porastao je broj građana koji se ne smatraju pripadnicima nijedne vjere, s 11,3 posto na 17,9 posto. Više je i deklariranih ateista - 5,4 posto u odnosu na 2,9 posto, koliko ih je bilo prije 20 godina.

Autori studije navode kako su crkvenoj religioznosti skloniji građani desne političke orijentacije te zaključuju da je došlo do jačanja veze između desne političke opcije i crkvene religioznosti, piše Slobodna Dalmacija.