Požeški biskup mons. Antun Škvorčević predstavio je prijedlog kurikula za katoličke osnovne i srednje škole, što je nadopuna nacionalnom kurikulumu.

'Na temelju onoga što je na nacionalnoj razini postalo obvezno, katolička crkva je nastojala na temelju ugovora države i Svete stolice oblikovati svoju nadopunu, na način da se definiraju posebnosti i identitet katoličkih škola', napomenuo je.

Po njegovim riječima, prihvatili su izazov otvorenosti nacionalnog kurikuluma pa su učitelji i nastavnici iz katoličkih osnovnih i srednjih škola izradili radni dokument koji je predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola.

Neki od ciljeva dokumenta su, među ostalim, izgradnja identiteta katoličkih škola te učenika u svjetlu evanđelja, za svaki predmet napravljeni su uvodni tekstovi i opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti, uz popis korisne literature.

Tekuće školske godine provodit će se eksperimentalni kurikulum u katoličkim školama, nadopunjavat će se na temelju iskustva i na kraju godine napraviti revizija i konačni tekst. 'Za iduću godinu ćemo imati konačno oblikovanu nadopunu kurikula za katoličke škole', najavio je Škvorčević.

Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu sa Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje, s obzirom da ekumenska ideja doživljava određeni zamor, ističući da ekumenizam pitanje vjere, ne politike ili nacije. 'Kod nas ima poimanja da je to strategija katoličke crkve za političke ili nacionalne ciljeve, pa odmah nastaje nesporazum', rekao je.

'Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego od biskupa očekuju jasnu riječ i mi to želimo ovim dokumentom koji želi ostati na načelnoj razini, dati smjernice i poticaje na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa katolička crkva u svojim službenim dokumentima. Ovaj dokument će olakšati razumijevanje tog područja ne samo što se tiče crkve nego i šire, postojat će dokument koji je okosnica za naš razgovor o tome', istaknuo je.

Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je predstavio prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji pod nazivom 'Muško i žensko stvori ih - put dijaloga o pitanju roda u odgoju', koji je objavila kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja, sada je preveden na hrvatski i uskoro će biti tiskan.

'Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama i vjernicima u državnim školama kada je u pitanju ljudska seksualnost', rekao je Križić.

Prema tom dokumentu, rodna ideologija donijela je kulturnu dezorijentaciju. Dokument ima tri djela - slušanje, razmišljanje i prijedlozi, a naglasak je na tome da se tom ideologijom negira prirodna razliku muškarca i žene te dokida antropološki temelj obitelji.

Križić smatra da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, te manipulira onime što je priroda.

Dokument stavlja naglasak na točke susreta, prije svega borbu protiv svake diskriminacije, ravnopravnost muškarca i žene, odgoj djece i mladih u toleranciji različitosti s obzirom na rasu, vjeru afektivne sklonosti, te promicanje ženskih vrijednosti i njihovom doprinosu u odgoju.

Dodao je da crkva prije svega nudi kršćansku antropologiju koja je utemeljena na činjenici da čovjek poštuje prirodu, naglašava ulogu obitelji u odgoju djece, kao i škole te društva, jer se ne može nametnuti samo jedan oblik odgoja u školama, već roditelji moraju biti pitani o tome, a i sama znanost se treba izjasniti.

Biskupi o aktualnostima

Novinare je zanimalo kakav je stav crkve o štrajku učitelja, iako katoličke osnovne i srednje škole nisu u štrajku.

'Traženje prava svakoga djelatnika i radnika, osobito onih koji smatraju da su ponešto zakinuti sasvim je legitimno, ali na drugoj strani je pitanje tražimo li nešto što je nemoguće', rekao je biskup Škvorčević.

'Mi kao vjernici trebamo izraziti solidarnost na drugi način koji ne isključuje i ovaj, ali nije štrajkaški, postoje mogućnosti i mi ćemo o tome raspraviti s ravnateljima katoličkih škola pa vidjeti što možemo na ovo pitanje još čvršće zastupati', dodao je.

Djelatnici katoličkih škola nisu potpisnici kolektivnih ugovora i nemaju te mehanizme, ali imaju neke druge.

'Nije dobro da mi kažemo za ili protiv, jer imamo svoju specifičnost, i u tom smislu, ne da smo protiv radničke borbe za prava i dostojanstva, nego metode, puta koji ćemo upotrijebiti za postizanje svojih prava', ustvrdio je.

Na pitanje novinara izjašnjava li se crkva dovoljno o nasilju nad ženama ili nacionalnim manjinama, biskupi su rekli da je pitanje gdje se to može reći, a u zadarskom slučaju premalo je detalja, iako ovdje 'nema nikakvog opravdanja o nasilju'.

Biskup Škvorčević je ustvrdio da su jasna polazišta crkve, no pita se je li oportuno da ona odmah osuđuje. 'Katkad se od crkve očekuje da bude arbitar, ona to nije i ne može biti. Znamo što je čovjek u svojoj idealnoj koncepciji, treba osuditi onoga tko čini zlo, nekoga može smetati da nismo osudili, no to nije naša prva zadaća, naša je zadaća i u najtežim situacijama promicati dostojanstvo čovjekovo jer i oni najgori imaju pravo na dostojanstvo', dodao je.

Upitani o tome da se biskupi protive ukidanju Dana neovisnosti, što se pisalo u Glasu Koncila, biskupi kažu da je to mišljenje glavnog urednika, a na plenumu se o tome nije raspravljalo. 'To je pitanje društvene zajednice, onih kojima smo povjerili da promisle što je dobro, a što nije za hrvatsko društvo, da su u pitanju crkveni blagdani, onda bismo se uključili ovako ne', kazao je.

Za slučaj ćirilice u Vukovaru, biskupi su rekli kako treba puno mudrosti da se 'na rane koje još nisu zacijljene ne otvaraju nove rane', no pitanje je kako liječiti tu situaciju, s osjećajima za obje strane, koje su ranjene i imaju problema.