Prema najnovijim istraživanjima stavova građana o nuklearnoj energiji, nakon katastrofe u Japanu, raspoloženje u Njemačkoj i u SAD-u drastično se promijenilo, pokazuju najnovija istraživanja GfK u tim zemljama
Samo pet posto njemačkih potrošača smatra da je nuklearna energija i dalje dobro rješenje na dugi rok, a ostali ocjenjuju da je nužna orijentacija na obnovljive izvore energije. Premda se taj trend osiguranja potrebne energije putem obnovljivih izvora javlja već neko vrijeme – prvenstveno iz ekoloških razloga - sada je posebno porastao interes za solarnu energiju i energiju vjetra.
Čak 86 posto potrošača preferira solarnu energiju, a na drugom mjestu je energija vjetra - 80 posto. Javlja se i pad zanimanja i za hidroenergiju, premda je to danas drugi najvažniji izvor električne energije u Njemačkoj. Tek dva od tri potrošača u Njemačkoj smatraju da je potrebno daljnje investiranje u hidroelektrane.
Ugljen kao vid ulaganja za osiguranje električne energije u budućnosti i moguću varijantu za zamjenu nuklearki prihvaća svega oko 11 posto njemačkih potrošača. Ništa bolje ne stoje ni drugi mogući izvori, poput biomase/bioplina.
S dugoročnog aspekta javlja se zanimanje za korištenje geotermalne energije.
Istraživanje u SAD-u također je potvrdilo ozbiljnu promjenu stava prema nuklearkama. Ta zemlja ima najviše nuklearnih postrojenja u upotrebi - čak 104 nuklearne centrale, koje daju oko 20 posto potrebne električne energije. Sada samo 39 posto Amerikanaca i dalje podržava izgradnju novih nuklearnih postrojenja, a u 2009. takvih je potrošača bilo 49 posto.
Oko 14 posto građana u SAD-u smatra da je i u njihovoj zemlji moguća nesreća poput one u Japanu, daljnjih 15 posto smatra da je to čak 'jako moguće', a 36 posto misli da je to 'teško moguće'. Nadalje, 26 posto ispitanika misli da to 'možda nije moguće', a samo devet posto smatra da to 'uopće nije moguće'.
Potrošači u SAD-u također ocjenjuju pripremljenost i sposobnost svoje vlade u slučaju da se pojavi nešto slično kao u Japanu: devet posto ih ima 'vrlo veliko povjerenje' u kompetenciju vlade, 18 posto 'ima povjerenje', 41 posto 'donekle vjeruje', 19 posto 'malo vjeruje', a 13 posto 'uopće ne vjeruje' da je vlada pripremljena za eventualni problem poput onog u Fukušimi.
