U dopisu Ukrajina apelira da joj se pošalju projektili dugog dometa za napad na proizvodne pogone u Rusiji, Iranu i Siriji. U dokumentu na 47 stranica, koji je ukrajinska vlada podnijela članicama G7 u kolovozu, tvrdi se da je u prethodna tri mjeseca bilo više od 600 napada na gradove pomoću bespilotnih letjelica sa zapadnjačkom tehnologijom. Prema izvješću do kojeg je došao Guardian, 52 električne komponente koje su proizvele zapadne tvrtke pronađene su u dronovima Šehid-131 i 57 komponenti u modelima Šehid-136, koji ima domet leta od 2000 kilometara i brzinu krstarenja od 180 km/h. Pet europskih tvrtki, uključujući poljsku podružnicu britanske multinacionalke, navedeno je kao izvorni proizvođač identificiranih komponenti.

'Među proizvođačima su tvrtke sa sjedištem u zemljama koje su Rusiju stavile pod sankcije: SAD, Švicarska, Nizozemska, Njemačka, Kanada, Japan i Poljska', tvrdi se. Prema izvješću, Iran je već diversificirao svoju proizvodnju korištenjem sirijske tvornice u luci Novorosijsk, ali proizvodnja bespilotnih letjelica nalazi se u Rusiji, u središnjoj tartarskoj regiji Alabuga, iako je Teheran nastavlja opskrbljivati komponentama. Među ukrajinskim prijedlozima za akciju su 'raketni udari na proizvodna postrojenja ovih bespilotnih letjelica u Iranu i Siriji, kao i na potencijalno proizvodno mjesto u Ruskoj Federaciji'. U dokumentu se navodi da bi 'gore navedeno mogle izvesti ukrajinske obrambene snage ako partneri osiguraju potrebna sredstva za uništenje'.

Unatoč korištenju dijelova zapadne proizvodnje, ne sugerira se da bi te zemlje bile odgovorne za to, već se kaže da se 'iranska proizvodnja prilagodila i koristi komercijalno dostupne komponente'. Također se navodi da gotovo sav uvoz u Iran potječe iz Turske, Indije, Kazahstana, Uzbekistana, Vijetnama i Kostarike.