Više njemačkih medija piše o sankcijama koje Europska unija priprema protiv Hrvatske. Objašnjava se da je do prijepora došlo zbog 'bivših tajnih agenata', a ponašanje hrvatske vlade ocjenjuje kao 'drsko', javlja Deutsche Welle
Utjecajni lijevo-liberalni dnevnik Süddeutsche Zeitung u online-izdanju svoj članak naslovljava 'EU planira sankcije protiv Hrvatske' te pita: 'Odriče li se Hrvatska novčane pomoći od 80 milijuna eura u korist bivšeg dužnosnika tajne službe?' objašnjavajući da na taj novac Hrvatska ima pravo u sklopu priprema nadzora granica za pristupanje Shengenskom ugovoru, ali da Europska komisija planira zamrznuti taj novac 'zbog kršenja prava EU-a u slučaju Perković'.
U opširnom članku čitatelje se podsjeća da njemačko pravosuđe Perkovića tereti da je 'naredio i organizirao ubojstvo jednog politički nepodobnog Hrvata u vrijeme Jugoslavije'. Navodi se također da su prema spoznajama njemačkih istražnih organa u Saveznoj Republici između 1970. i 1989. ubijena 'najmanje 22 hrvatska emigranta'. Autor članka navodi da je povjerenica EU-a za pravosuđe Viviane Reding predložila Komisiji uvođenje sankcija protiv Hrvatske te da sankcije mogu biti izbjegnute 'ako Hrvatska brzo promijeni' zakon kojim je ograničen Europski uhidbeni nalog.
Deutsche Welle prenosi pisanje dnevnika za gospodarska pitanja Handelsblatta koji navodi da je EU-ova povjerenica Reding u utorak izričito potvrdila planove uvođenja sankcija. Citira i predsjednika Europskog odbora Njemačkoga Bundestaga Gunthera Krichbauma (CDU) koji kaže da je Zagreb to trebao shvatiti kao upozorenje te da 'Hrvatska uskoro neće imati prijatelja u EU-u'. Planirani pristup Šengenskom ugovoru mora sad biti odgođen, poručio je Krichbaum.
Handelsblatt dalje podsjeća na ubojstva hrvatskih emigranata u Njemačkoj te da je 'Perković bio časnik u jugoslavenskoj tajnoj službi koja je desetljećima ubijala kritičare režima u inozemstvu'. Navodi se da Hrvatska spornim zakonom uz Perkovića 'štiti još dvadesetak osoba osumnjičenih za kriminal'. Navodi se također da je Hrvatska samo tri dana prije službenog pristupa Europskoj uniji prihvatila promjenu zakona koja primjenu Europskog uhidbenog naloga ograničava na slučajeve nakon kolovoza 2002. te donosi mišljenje povjerenice EU-a za pravosuđe Reding da je to bila 'zloporaba ukazanog povjerenja'. Handelsblatt citira i mišljenje europske povjerenice Reding kako Hrvatska može izbjeći sankcije: 'Zakon koji u nekoliko dana može biti promijenjen može u nekoliko dana biti i vraćen u prvobitni oblik.'
FAZ: U interesu je Hrvatske slomiti moć jugoslavenskih špijuna
Frankfurter Allgemeine Zeitung na naslovnici donosi opširan članak o pripremi financijskih sankcija EU-a protiv Hrvatske navodeći da se neslužbeno doznaje da se radi o 80 milijuna eura koji Hrvatskoj neće biti stavljeni na raspolaganje. Ove novine navode da je europska povjerenica za pravosuđe Reding ponašanje hrvatske vlade doživjela kao izigravanje povjerenja te napominje da 'Komisija može sama odlučiti o sankcijama, samo formalno mora saslušati države članice', te da će im za to dati deset dana. Reding je dala na znanje 'da će Komisija nakon saslušanja članica u svakom slučaju uvesti sankcije dok zakon ne bude promijenjen'. Uz već spomenuto zamrzavanje novčane pomoći za nadzor granice FAZ navodi da EU razmišlja i o 'pojačanom nadzoru Hrvatske te zamrzavanju isplata za školovanje sudaca'.
Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi i komentar u kojem pozdravlja čvrsto držanje povjerenice Reding: 'Ne može se prihvatiti da jedna nova članica nekoliko dana prije primanja u EU po 'ho-ruk' postupku zakonom ograničava obvezu koju je prihvatila u pristupnim pregovorima; drskost je slaba riječ za takvo ponašanje. Tomu se suprotstaviti, to je pitanje principa, ali ne samo to: ovdje se osim toga konkretno radi o tomu da bi u Zagrebu trebale biti zaštićene osobe koje su umiješane u zločine komunističkoga režima – kako bi mogle sačuvati svoj veliki utjeca. Pritom bi u smislu pravne države i demokracije bilo slomiti njihovu moć. Ostaje pitanje, zašto Bruxelles tek sad pokazuje potrebnu jasnoću, jer poteškoće su se nazirale već prije primanja Hrvatske. A iskustvo s Rumunjskom i Bugarskom nas uči da se te snage iz sjene prije pristupa Europskoj uniji drže u sjeni, kako ne bi ugrozile taj cilj (i pristup novcu iz EU-a), ali da onda postanu jako aktivne čim ta zemlja postane članica u klubu', podsjeća komentator Frankfurter Allgemeine Zeitunga.