Sjednica o Kruljcu treća je sjednica VNS-a u kratko vrijeme. Naime, to se tijelo sastalo 31. svibnja, na Josipovićevu inicijativu, a tema sjednice bio je ravnatelj policije Oliver Grbić i njegova eventualna umiješanost u pisanje anonimnih prijava protiv SDP-ovih dužnosnika. Nakon toga, VNS se ponovno sastao 15. lipnja, ovog puta na prijedlog premijerke, kako bi se razmotrio problem transparentnosti vlasništva nad medijima, podsjeća Vjesnik

Dok je prva sjednica rezultirala općenitim zaključcima kojima se daje potpora neovisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije, nakon druge sjednice Vlada je predložila izmjene Zakona o medijima i elektroničkim medijima, kojima je zabranjeno anonimno vlasništvo nad medijima i trgovina koncesijama.

Iako dosadašnje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnosti javnosti nisu otkrile ništa spektakularno budući da nisu ponuđeni odgovori na ključna pitanja iz spomenutih afera, teško da ćemo i nakon današnje rasprave o Kruljcu doznati željene odgovore. Prvenstveno na pitanje kako je toliko kompromitirana osoba kao što je bio general Kruljac mogla bez problema napredovati u karijeri i dogurati do zapovjednika Hrvatske kopnene vojske. Naime, za Mladena Kruljca se godinama sumnjalo i objavljivalo po medijima da je umiješan u nedopuštene poslove, povezan s ljudima s kriminalnim dosjeima te da je bio prisutan ili čak aktivno sudjelovao u batinaškim pohodnima.

Budući da je tijekom Kruljčevog uspješnog uspona u vojnoj hijerarhiji vrhovni zapovjednik Oružanih snaga bio bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić - koji je, uostalom, Kruljca izvanredno promaknuo u čin general pukovnika – postavlja se pitanje zašto je Mesić ignorirao informacije koje Kruljcu nisu išle u prilog.
Aktualni premijerkin savjetnik za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a bivši Mesićev savjetnik za obranu Vlatko Cvrtila HTV-u je otkrio da je upozoravao Mesića da bi Kruljčevo imenovanje na čelo Kopnene vojske moglo izazvati javnu raspravu.

'S jedne strane imamo vojnu karijeru koja je neupitna, ali s druge su strane ovi drugi elementi. Nikad ne bih preporučio da se takva osoba imenuje na takvu funkciju jer onda ti elementi dolaze u prvi plan', rekao je Cvrtila, koji smatra da je potpuno opravdano da o Kruljčevu slučaju raspravlja VNS.

Cvrtila je za Vjesnik napomenuo da je Vijeće za nacionalnu sigurnost trebalo potaknuti analize sustava u zadnjih 10 godina i pokrenuti istrage koje bi dale odgovor na pitanje jesmo li sve znali i, ako smo znali, zašto nismo ništa poduzeli, a ako nismo znali, zašto nismo radili da saznamo i odredimo konkretan stav države prema tim pitanjima. 'Ključno pitanje koje se postavlja u Kruljčevu slučaju je jesu li hrvatske sigurnosno-obavještajne službe obavile svoj posao', istaknuo je.

Cvrtila podsjeća da je Kruljac prije imenovanja na visoke dužnosti trebao proći sigurnosnu provjeru i da stoga treba utvrditi jesu li rezultati provjera bili takvi da je Kruljcu mogao biti izdan sigurnosni certifikat.