Predsjednik DSV-a Darko Milković izjavio je novinarima u stanci sjednice da će ti suci prvo biti privremeno udaljeni na tri mjeseca, a potom ako u tom vremenu ne bude završen stegovni postupak, do završetka stegovnog postupka, što može najdulje potrajati godinu dana.

No, DSV pritom nije prihvatio prijedlog obrane Zdravka Mamića, koji je suce prozvao za korupciju, da u tom postupku budu zainteresirana stranka. Milković je pojasnio da se stegovni postupak vodi prema odredbama Zakona o kaznenom postupku koji ne poznaje institut zainteresirane strane pa prijedlog Mamićeve obrane nije prihvaćen. Raspisan je i novi javni poziv za kandidature za predsjednika Vrhovnog suda.

Iz zahtjeva koji je podnio predsjednik osječkog suda, DSV je zaključio kako u ovom trenutku proizlazi, ne prejudicirajući odluku u stegovnom postupku, da postoji dovoljno elemenata za donošenje odluke o udaljenju s dužnosti, rekao je Milković.

Predsjednik osječkog Županijskog suda Zvonko Vrban zatražio je od DSV-a da sucima Vekiću i Krušlinu izrekne stegovnu kaznu razrješenja od sudačke dužnosti, što je nečasni otpust iz sudstva.

Mamić je u listopadu Uskoku dostavio USB stick s optužbama na račun sudaca, a 16. ožujka je, dan nakon što mu je Vrhovni sud potvrdio prvostupanjsku presudu te kaznu od šest i pol godina zatvora, na konferenciji za novinare u Mostaru za korupciju i primanje mita optužio predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu, osječke suce Vekića i Krušlina, dok je Vrbana nazvao “kriminalcem, koji će koji će kad tad biti smijenjen”.

Ustvrdio je kako ga je sudac Vekić reketario i tražio da ga postavi za predsjednika suda u Osijeku te da mu je isplatio više od 500 tisuća eura, koje je trebao podijeliti s Krušlinom i Antom Kvesićem, za što, kako tvrdi, ima dokaze. U međuvremenu je putem društvenih mreža pozvao suce koje je u svojim javnim istupima prozvao za korupciju da podnesu ostavke, navodeći kao i u nekoliko ranijih objava da je došlo vrijeme za ''reformu pravosuđa''.

Vrhovni sud je Zdravku Mamiću pravomoćno potvrdio kaznu od 6,5 godina zatvora zatvora za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama. Zoranu Mamiću smanjio je kaznu na četiri godine i osam mjeseci, a bivšem porezniku Milanu Pernaru na tri godine i dva mjeseca. Bivšem direktoru Dinama Damiru Vrbanoviću je potvrđena presuda na tri godine zatvora.

Raspisan je i novi javni poziv za kandidature za predsjednika Vrhovnog suda.

„DSV je raspisao novi javni poziv na koji se mogu javiti svi zainteresirani kandidati za predsjednika Vrhovnog suda s rokom od 30 dana”, kazao je novinarima predsjednik DSV-a Darko Milković.

Dodao je da je rok od 30 dana, kao i u prvom javnom pozivu, određen kako bi svi kandidati koji se žele javiti imali „jednaki pristup i vrijeme kao što su imali kandidati u prvom pozivu”.

Predsjednik Zoran Milanović izvijestio je prošloga tjedna DSV da neće predložiti ni jednog od prijavljenih kandidata s ranijeg natječaja te zatražio žurno ponavljanje javnog poziva za predsjednika Vrhovnog suda.

U dopisu DSV-u stoji da Milanović „nema namjeru ni na koji način utjecati na Ustavom i zakonom određenu nadležnost” DSV-a već želi, u „neurednoj i kaotičnoj situaciji stvorenoj izmjenama Zakona o sudovima, doprinijeti što boljem i učinkovitijem funkcioniranju sudbene vlasti te omogućiti funkcioniranje Državnog izbornog povjerenstva nakon isteka mandata sadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda”.

Na prvi javni poziv DSV-a javio se aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, kojemu mandat prestaje u srpnju te odvjetnici Šime Savić i Lidija Horvat koja je u međuvremenu povukla kandidaturu.

Ustrajući da je predlaganje kandidata njegovo ustavno pravo Milanović je Saboru za predsjednicu Vrhovnog suda već predložio Zlatu Đurđević, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković taj je prijedlog odbio uvrstiti u saborsku proceduru kao nezakonit. Milanović je tvrdio da će se saborski zastupnici ipak morati očitovati o njegovoj kandidatkinji.

Ustavni sud potom je, prošlog utorka zaključio da predsjednik može predložiti samo kandidata koji je prošao javni poziv DSV-a, a tvrde da se time ne ograničava ustavno pravo da predsjednik države predlaže, a Hrvatski sabor bira predsjednika Vrhovnog suda.

Premijer Andrej Plenković dan kasnije je kazao da je Đurđević, iako je profesorica kaznenog procesnog prava, pristala biti dio protuzakonite procedure te da ne može voditi najviše pravosudno tijelo. Prema najavama u Saboru je ne bi podržali ni zastupnici desnice iz oporbenih redova.

Đurđević je u četvrtak potvrdila da ne planira odustati od kandidature te da će se prijaviti na novi javni poziv DSV-a, dok je Đuro Sessa najavio da se neće ponovno kandidirati jer nema podršku predsjednika.

DSV u nastavku sjednice razgovara s kandidatima za predsjednika Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Županijskog suda u Zagrebu i Visokog kaznenog suda nakon čega bi trebao imenovati predsjednike tih sudova.