Na Sveučilištu u Zagrebu smatraju da bi najpravednije rješenje bilo polaganje izbornih predmeta jer kažu da broj prijavljenih kandidata ne predstavlja prevelik izazov i tehničko-logističko-epidemiološki problem da se za njih organizira polaganje državne mature.

To je najkraći sažetak dokumenta s analizom podataka koji je rektor Damir Boras uputio u ponedjeljak ministrici znanosti i obrazovanja Blaženki Divjak u ime Sveučilišta u Zagrebu. Dokument je pripremljen na temelju pristiglih odgovora 34 fakulteta i umjetničke akademije i jednog sveučilišnog studija.

Ni kad se uzme u obzir cijela Hrvatska, niti ako se uzme u obzir Sveučilište u Zagrebu kao cjelina, a pogotovo ako se uzmu u obzir samo oni studiji sa Sveučilišta u Zagrebu koji su procijenili da nikako ne mogu bez izbornih predmeta na državnoj maturi, to nije veliki izazov, kaže u dokumentu Boras.

Samo sedam fakulteta i umjetničkih akademija od ukupno 34 sastavnice i jednog sveučilišnog studija pri Sveučilištu u Zagrebu procjenjuje da nikako ne mogu provesti upis na studij bez polaganja izbornih predmeta, a da ne mogu ni organizirati vlastiti ispit, dok 28 fakulteta ili umjetničkih akademija smatra da bi moglo proći bez izbornih predmeta.

Smatramo da nije riječ o prevelikom izazovu i tehničko-logističko-epidemiološkom problemu da se za navedene izborne predmete organizira polaganje državne mature. Riječ je o relativno malom broju kandidata koji vjerojatno ne bi predstavljali epidemiološku ugrozu jer kandidati na te ispite ne moraju putovati izvan svojih mjesta u Hrvatskoj. Uz to, koliko smo upoznati, svi testovi za sve predmete državne mature već su pripremljeni i tiskani, kaže se u dopisu.

No, na Sveučilištu u Zagrebu smatraju da bi bilo najbolje omogućiti da se polažu svi izborni predmeti jer bi se tako izbjeglo, kažu, možebitno dovođenje maturanata u diskriminatoran neravnopravan položaj. Time bi se izbjegle bilo kakve spekulacije u budućnosti da je ova generacija maturanata bila privilegirana i da se upisivala na fakultete bez dovoljnog znanja, kaže se i dodaje da je Sveučilište u Zagrebu spremno održati klasifikacijske postupke nakon provedbe državne mature bez obzira na termin u kojem bude održana.

Tri moguća načina rješenja izmijene li se kriteriji za upis

Ako bi se pak izmijenili kriteriji za upis na pojedine fakultete i umjetničke akademije, Sveučilište u Zagrebu predlaže tri varijante za ublažavanje posljedica. Prvo, da se za upis studijskih programa na Fakultetu političkih znanosti, Geodetskom fakultetu, Filozofskom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u potpunosti izbaci vrjednovanje izbornih predmeta, na što bi pristao samo Prirodoslovno-matematički fakultet.

Također, moguće je da predmeti povijest, fizika ili psihologija ipak ostanu kao predmeti koji se vrjednuju, ali da ne budu uvjet, kaže se i napominje da će kandidati koji su se pripremali za alternativne predmete i koji će ih polagati, tada biti u boljem položaju jer će imati više bodova.

Treća varijanta ublažavanja negativnih posljedica predlaže da se određeni predmeti ipak uvrste u popis izbornih predmeta koji će se polagati, a u tom slučaju bi Sveučilište u Zagrebu imalo potrebu za ispitima iz izbornih predmeta fizika, biologija, politika i gospodarstvo, kemija, psihologija, informatika, povijest, sociologija, geografija i glazbena umjetnost. Prema priloženoj tablici u dokumentu, ukupno bi iz svih deset izbornih predmeta na devet sastavnica Sveučilišta u Zagrebu trebalo polagati 8453 polaznika, dok bi u Hrvatskoj taj broj iznosio 30772 studenta.

Rijeka: Dogovoriti se što prije

Sveučilište u Rijeci je u intenzivnim konzultacijama oko provedbe državne mature u iznimno kompleksnim epidemiološkim i organizacijskim okolnostima izazvanim pandemijom koronavirusa, te se spremno prilagoditi na reducirani scenarij. Iz Rijeke su s tim ciljem pozvali ministricu Blaženku Divjak i državnu tajnicu Branku Ramljak da se pridruže virtualnoj sjednici Senata kako bi raspravili moguće scenarije vezane za upis studenta na to Sveučilište.

To je kazala rektorica Snježana Prijić Samaržija i dodala da su na tom Sveučilištu svjesni da je državna matura sastavni dio završavanja gimnazijskih programa te da stoga nisu ni raspravljali o mogućnost njezina ukidanja o čemu se spekuliralo u javnosti.

Scenarij reduciranja ispita državne mature samo na obvezne ispite ili na obvezne i manji broj izbornih predmeta povlači konsekvencu izmjena uvjeta upisa koji su već objavljeni i prema kojima se maturanti već pripremaju. Stav je Sveučilišta u Rijeci da ćemo se prilagoditi i ovom scenariju, bez obzira hoće li se raditi samo o ispitima iz obveznih predmeta ili o scenariju s obveznim i manjim brojem izbornih, kaže ona.

Rektorica Prijić Samaržija kaže da na Sveučilištu u Rijeci nisu isticali mogući popis izbornih predmeta niti su uopće raspravljali o uvođenju prijemnih ispita kako bi zamijenili rezultate iz izbornih predmeta.

Za prvo prilagodba podrazumijeva promjenu uvjeta upisa, pri čemu će se vrednovati na drugačiji način ocjene iz srednje škole i rezultati na obveznim predmetima, kao i onim izbornim na kojima će se eventualno ispiti provoditi, objašnjava ona.

Za uvođenje prijemnih ispita smatra da bi time narušili načelo pravednosti, jednakosti i dostupnosti jer mnogi maturanti ne mogu putovati niti plaćati prijemne postupke, a to bi i dodatno generiralo stres svim dionicima vezano uz organizaciju i poštovanje epidemioloških mjera.

Sveučilište u Rijeci i inače načelno podržava korištenje rezultata državne mature kao selekciji proces upisa, te se samo na vrlo malom broju studijskih programa provode dopunske provjere znanja, i to gdje je to uistinu nužno, kaže rektorica Sveučilišta u Rijeci.

Konačno, naš je zaključak kako bi trebalo što prije prilagodili naše uvjete kako bismo smanjili neizvjesnost i time omogućili maturantima da se fokusiraju na one predmete iz kojih će se ispiti provoditi. Utoliko smatramo da odluku o načinu provedbe državne mature treba donijeti što prije, zaključuje rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija.

Rektorski zbor nije nadležan

Iz Rektorskog zbora su javili da on nije nadležan donositi jedinstven stav o načinima upisa na sveučilišta te da su Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputili zamolbu da ono u izravnim kontaktima sa svakim sveučilištem dogovori potrebe za izbornim predmetima na državnoj maturi i sukladno tome donese odluku o provođenju državne mature.

U odgovoru koji je u ime predsjednika Rektorskoga zbora Nikše Buruma uputila tajnica Rektorskoga zbora Paula Pavletić, ističe se da način vrednovanja kandidata i upisa na javna sveučilišta u Hrvatskoj spada u autonomiju sveučilišta. Budući da su javna sveučilišta u Hrvatskoj različita po svojoj veličini, organizaciji i područjima koja podučavaju, svakom sveučilištu, sukladno sveučilišnoj autonomiji, ostavljeno je da samostalno donose pravila o vrednovanju i upisu kandidata, objasnili su iz Rektorskog zbora.

Sa sveučilišta u Splitu i Osijeku nisu odgovorili na upit.