Sirijske demokratske snage su uz potporu međunarodne koalicije predvođene SAD-om objavile 23. ožujka 2019. da su zauzele Baguz, posljednje uporište džihadista u Siriji nakon duge i teške borbe.

Poraz Islamske države u tom malenom selu na istoku Sirije, pored granice s Irakom, značio je kraj "kalifata" proglašenog 2014. na golemom području koje se protezalo na dvije države.

"Pad posljednjeg metra četvornog teritorija Islamske države... ne znači potpuni poraz", upozorio je u utorak glasnogovornik SDF-a na margini vojne parade kod naftnog polja Al-Omar, sjeverno od Baguza.

"Nalazimo se u najtežoj fazi naše borbe protiv terorizma", istaknuo je.

Jer i dvije godine nakon poraza, Islamska država i dalje izvodi napade u golemoj sirijskoj pustinji, ciljajući kurdske snage i sirijsku vojsku.

U Iraku i Siriji ima još uvijek oko 10.000 boraca, po nedavnim podacima UN-a, u koje nije uračunato 11.000 džihadista u kurdskim zatvorima, ni njihove žene i djecu koji su smješteni u kampovima, koji su po nekima prave tempirane bombe.

Islamska država, koja je znala kako privući u svoje redove tisuće stranaca, nekoliko je godina sijala teror na Bliskom istoku i u europskim prijestolnicama poput Pariza i Bruxellesa.

Na teritoriju koji je kontrolirala uspostavila je pravu administracija, tiskajući vlastitu valutu i ubirući poreze te organiziravši moralnu policiju.

U listopadu 2019., njezin vođa Abu Bakr al-Bagdadi ubijen je u američkoj operaciji na sjeverozapadu Sirije.

S njegovim nasljednikom, koji se zove Abu Ibrahim al-Hašimi al-Quraši, nastavlja i dalje svoju borbu, preuzimajući odgovornost za napade u zapadnoj Africi, Afganistanu, Siriji i Iraku.

Zapovjednik Američkog središnjeg zapovjedništva, general Kenneth McKenzie, rekao je u veljači da Islamska država ima "plan" "održati na životu svoju pobunu u Iraku i Siriji kao i globalnu kibernetičku prisutnost, čuvajući strukturu u obliku ćelija koja joj omogućuje da izvodi terorističke napade".