'Većina epidemioloških istraživanja provođenih u posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj o debljini pokazala je da smo iznad prosjeka po pitanju broja preuhranjenih i debelih osoba u Europi. Nalazimo se u gornjoj trećini europske ljestvice, za što razloge trebamo tražiti u povećanoj konzumaciji hrane, ali možda još više u smanjenoj tjelesnoj aktivnosti velikog dijela populacije', kaže Davor Štimac. Problem debljine, ističe, nije isključivo medicinski problem, već on obuhvaća mnogo širu regulativu i zahtijeva brojne mjere kojima se može stimulirati zdraviji život.

Prevencija je, kaže, najbolji put za rješavanje ovog problema, a ona treba početi već edukacijom trudnica, pa potom djece vrtićke i osnovnoškolske dobi, da bi se nastavila promjenom načina života naših adolescenata. Štimac kaže da je debljina najčešći preventabilni čimbenik, čijim smanjenjem možemo utjecati na smanjenje učestalosti brojnih drugih bolesti.

>>> Svaka treća osoba na svijetu pati od pretilosti

'Debljinu najčešće povezujemo uz kardiovaskularne bolesti, šećernu bolest, bolesti zglobova, plućne bolesti, niz bolesti probavnog sustava, od masne jetre, žučnih kamenaca do bolesti vraćanja želučane kiseline u jednjak. Ono što je široj populaciji slabije poznato jest da se i karcinomi češće javljaju kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom', upozorava Štimac.

Na upit koji su glavni uzroci i koji su razmjeri epidemije pretilosti u Hrvatskoj Štimac pojašnjava da je debljina globalna epidemija i ne možemo govoriti o specifičnosti problema u Hrvatskoj.

'Iako se često govori o genetskom naslijeđu kao uzroku debljine ili pak hormonalnoj neravnoteži, glavni razlozi leže u prekomjernoj konzumaciji nezdrave hrane, kao i sjedilačkom načinu života koji postaje dominantan ne samo u gradovima, već i u seoskim područjima i manjim naseljima', objašnjava predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Javlja li se pretilost kod svih dobnih skupina i regija podjednako ili postoje skupine i mjesta gdje je to izraženije, pitamo Štimca koji kaže da debljina zahvaća sve dobne skupine, a posebno je zabrinjavajuće to da je svako treće dijete u dobi od deset godina preuhranjeno ili debelo.

'Nakon adolescencije postotci rastu i približavamo se brojevima koji pokazuju da je gotovo dvije trećine populacije u Hrvatskoj preuhranjeno ili debelo. Jedina dobna skupina u kojoj praktički nema preuhranjenih i debelih su osobe iznad 80 godina, što jasno ukazuje da je, ukoliko ste debeli, nemoguće doživjeti duboku starost', poručuje stručnjak.

>>> Alarmantni podaci o pretilosti djece u Hrvatskoj

Zbog globalizacije, nastavlja, način prehrane se među regijama u Hrvatskoj sve manje razlikuje pa su u tom smislu i razlike među regijama u broju debelih sve manje. 'Mediteranski dio Hrvatske ima ipak za nekoliko postotaka vitkiju populaciju, što se najvećim dijelom povezuje s mediteranskim tipom prehrane', navodi Štimac.

Zanimalo nas je i jesu li po njegovu mišljenju odgovorni svjesni problema i što je potrebno učiniti da se zaustavi ovaj stalni rast broja pretilih u našoj zemlji? Štimac kaže da su pokazatelji porasta broja prekomjerno teških osoba prisutni kao globalni problem i teško ga je zaustaviti.

'Čini se da se ipak posljednjih godina krivulja koja pokazuje porast smanjuje i da su određene mjere koje su poduzete pokazale prve rezultate', odgovara. U tom smislu, objašnjava, u Hrvatskoj je broj debelih žena čak manji nego što je bio pred desetak godina, što budi određeni optimizam.

'Ako već spominjete odgovorne, onda sam mišljenja da iako postoji odgovornost društva u najširem smislu, od odgojno-obrazovnog sustava do medicinskih djelatnika, najveću odgovornost za svoj način života snosi svatko kao pojedinac jer debljina nije problem kojeg ljudi nisu svjesni - lako je vidljiva i lako mjerljiva' poručio je.

Od ostalih podataka, na početku spomenutog izvješća Svjetske zdravstvene organizacije za 2016. godinu, koje nam je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) dodatno oplemenio podacima za Hrvatsku, navodi se kako u europskoj regiji prosječno puši 29,4 posto osoba starijih od 15 godina, odnosno 38,1 posto muškaraca i 20,7 posto žena, dok u Hrvatskoj puši 37,1 posto populacije starije od 15 godina, odnosno 39,9 posto muškaraca i 34,4 posto žena.

Što se tiče konzumacije alkohola za istu godinu, u europskoj regiji osobe starije od 15 godina godišnje popiju 9,8 litara čistog alkohola, dok ta procjena za Hrvatsku iznosi 8,9 litara.

Očekivano trajanje života za osobe rođene 2016., prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u europskoj regiji iznosi 77,5 godina, odnosno 74,2 godine za muškarce i 80,8 godina za žene. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života za osobe rođene 2016. godine 78,3 godine, odnosno 75 godina za muškarce i 81,5 godina za žene.

Zašto su Hrvati u svjetskom vrhu po broju umrlih od raka? Evo što kažu naši istaknuti liječnici

Vjerojatnost umiranja od kardiovaskularnih bolesti, malignih bolesti, dijabetesa ili kroničnih respiratornih bolesti u dobi od 30 do 70 godina za 2016. godinu u europskoj regiji iznosi 16,7 posto. U Hrvatskoj je vjerojatnost preuranjenog mortaliteta ista kao i prosjek europske regije, odnosno također iznosi 16,7 posto.

Ovaj postotak najniži je (oko 9%) u zemljama sjeverne Europe (Švicarska, Island, Švedska, Norveška), a najviši u zemljama središnje Azije (Turkmenistan, Kazahstan, Rusija, koje također pripadaju u područje europske regije WHO-a), gdje iznosi 25-30 posto.