'Svako brojčano ograničenje molbi azila na teritoriju neke države članice, uključujući granicu je nepomirljiva s europskim zakonodavstvom i sa Ženevskom konvencijom', prema toj pravnoj analizi uprave zadužene za migraciju u EK.

Ali Komisija istovremeno odbacuje mjere propuštanja, u tom dokumentu od 25. veljače koji razmatra zakonitost sadržaja nedavnog zajedničkog priopćenja policija Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i Makedonije koje su se složile o uvjetima filtriranja migranata.

Hrvatska i Slovenija su najavile u petak da žele na 580 ograničiti dnevni broj migranata kojima će biti dopušteno prijeći njihovim teritorijem. Austrija je nedavno najavila dnevnu kvotu od 80 tražitelja azila koji će biti primljeni na njen teritorij i 3200 koje će pustiti da prijeđu njihovim teritorijem.

'Pristup proceduri azila mora bit zajamčen svim osobama koje traže azil u jednoj državi članici' bez brojčanog ograničenja i te molbe se moraju registrirati unutar deset dana nakon ulaganja, precizira se u dokumentu Komisije.

U pogledu pitanja hoće li država članica u kojoj je uložena molba ostati odgovorna za njezino rješavanje, to će biti naknadno odlučeno na temelju europskih pravila.

Komisija drži da države članice koje su ponovo uvele kontrole na njihovim granicama moraju odbiti ulazak ne samo migrantima bez ispravnih dokumenata već i kandidatima za azil koji govore da žele predati molbe kasnije, u nekoj drugoj zemlji.

Prema analizi Komisije, kvote migranata u tranzitu koje su najavile Austrija i Slovenija, čine se nelegalnim, iako ti migranti a priori odgovaraju mjerilama koja omogućuju pretendiranje na status izbjeglica.

Europski plan predviđa raspodjelu 160.000 izbjeglica u zemljama EU. Za sada je samo 600 premješteno. 'Propuštanje tražitelja azila ih potiče na neregularno kretanje po EU i potkapa djelovanje plana premještanja', inzistira Komisija.

Slovenija prima najviše 580 migranata dnevno, upozorila Hrvatsku da ih je u četvrtak poslala previše

Slovenija će dopuštati tranzit najviše 580 migranata i izbjeglica dnevno, objavila je u petak slovenska policija koja navodi da se Hrvatska tog dogovora u četvrtak nije pridržavala.

Dogovoreno je brojčano ograničenje od najviše 580 migranata i izbjeglica dnevno, navelo je u priopćenju za javnost ravnateljstvo slovenske policije, te se dodaje kako je Hrvatska upozorena da se tog dogovora do kojega su došli ravnatelji policija država na tranzitnoj ruti prošlog tjedna u Zagrebu ne pridržava, na što su je upozorili.

'Hrvatska je u četvrtak u Sloveniju dovela 850 migranata, a to bitno prelazi dogovoreno ograničenje', navode u slovenskoj policiji.

Nakon što je Austrija prošlog tjedna uvela restrikcije za ulazak migranata iz Slovenije i počela vraćati više desetaka migranata dnevno natrag u Sloveniju, za iste se mjere odlučila i Slovenija, a prema njezinom tumačenju s time da dnevni priljev migranata u Sloveniju ne smije biti veći od 580 dnevno suglasile su se i zemolje na migrantskoj ruti, na sastanku ravnatelja policija koji je 18. veljače održan u Zagrebu.

Dolazak migranata iz Hrvatske u Sloveniju preko Dobove zadnji je tjedan jako smanjen. Tako u nedjelju, ponedjeljak i utorak u Sloveniju nije ušao nijedan migrant, u srijedu ih je došlo 478, a u četvrtak 842, što je prema slovenskoj policiji odstupanje od dogovora ravnatelja policija.

Pahor za to da se dijalogom odredi broj migranata koje Slovenija može podnijeti

Slovenski predsjednik Borut Pahor predložio je u petak da parlament odredi maksimalni broj migranata koje bi Slovenija mogla primiti suočen s prosvjedima u nizu slovenskih gradova protiv migranata.

Pahor je u razgovoru za Slovensku televiziju u petak kazao da je potreban tolerantan, ali i otvoren dijelog između vlade i oporbe, ali i 'vrlo, vrlo strpljiva' komunikacija s općinama u kojima je vlada namjeravala smjestiti migrante, kako bi parlament odredio koliko je Slovenija najviše spremna primiti tražitelja azila i gdje će oni biti smješteni.

'Strahovi i tjeskoba dovode do netolerancije. Ksenofobija je nedopustiva i ja pozivam na toleranciju, ali ljudi imaju pravo razmišljati svojom glavom', kazao je. Pahor kojega su zadnjih dana mediji i ljudi bliski vladi prozivali da ne reagira na slučajeve netolerancije i govora mržnje na prosvjednim skupovima protiv migranata.

'Problemi postoje, problemi se ne rješavaju i ljudi to osjećaju. Imaju pravo na slobodu izražavanja mišljenja, ali to trebaju činiti s poštovanjem i bez mržnje', kazao je Pahor.

On je prošli tjedan rekao da je vlada premijera Mire Cerara prekasno reagirala na probleme migracijske krize, te nije dovoljno obavještavala javnost o svojim namjerama i da Europi prijeti val ksenofobije u migrantskoj krizi "koja je zapravo na početku", a EU za nju još nema rješenje.

Migrantska kriza slabi povjerenje građana u njene sposobnosti, što može dovesti do toga da ona postane manje zanimljiva članicama i kandidatkinjama, što bi za kontinent, pa i za Sloveniju kao malu državu bilo opasno jer EU osigurava stabilnost i mir, kazao je Pahor za Slovensku televiziju.

Na pitanje koliko bi Slovenija migranata mogla primiti Pahor je kazao da treba utvrditi njene sposobnosti, te da o tome treba odlučiti parlament, nakon 'vrlo strpljivih razgovora' s gradonačelnicima, odnosno lokalnom samoupravom i poslije produktivne i tolerantne polemike između vladajuće većine i oporbe desnog centra koja traži zaoštravanje poplitike prema azilantima.

Na pitanje što misli o navodnim idejama nekih lokalnih političara da se zbog migranata u provinciji osnuju 'seoske straže', odnosno civilne skupine koje bi kontrolirale njihovo kretanje, Pahor je rekao da to nije potrebno i da policija i vojska dobro kontroliraju stanje.