Prije no što je EMA objavila smjernice, nekoliko članica EU-a već je pokrenulo kampanju cijepljenja trećom dozom dijela stanovništva, iako se razlikuju po pitanju skupina kojima se to preporučuje.

EU se tako pridružuje Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji i Izraelu čija su regulatorna tijela odobrila korištenje treće doze Pfizerova cjepiva, iako kod znanstvenika ne postoji konsenzus o tome jesu li treće doze potrebne.

Izrael jedini cijelo stanovništvo cijepi trećom dozom.

Vlade su pod pritiskom oživljavanja posrnulih gospodarstava, borbe protiv zaraznije delta varijante koronavirusa i izbjegavanja zatvaranja u zimskim mjesecima.

Prošloga je tjedna Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) upozorio da je procijepljenost u EU-u nedovoljna i da postoji rizik od značajnog rasta zaraženih, hospitaliziranih i umrlih u idućih šest tjedana.

EMA kaže da bi imunokompromitirane osobe trebale primiti treću dozu mRNA cjepiva Pfizera/BioNTecha ili Moderne najmanje 28 dana nakon druge doze.

Također je zaključila da se "booster" doza Pfizera može razmotriti za sve odrasle s normalnim imunitetom oko šest mjeseci nakon druge doze, ističući pritom da je odluka o tome na pojedinim zemljama.

"Na nacionalnoj razini, javnozdravstvena tijela mogu izdati službene preporuke o upotrebi dodatnih doza, uzimajući u obzir nove podatke o učinkovitosti i ograničene podatke o sigurnosti", navodi se u priopćenju EMA-e.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kritizirala je bogate zemlje zbog kampanje cijepljenja trećom dozom cjepiva, dok je u siromašnim zemljama malo ljudi cijepljeno protiv covida-19.

Dopuštanje državama EU-a da odluče o široj upotrebi dodatnih doza u skladu je s ranijim odlukama EMA-e u pandemiji, poput one o ograničenju upotrebe cjepiva zbog mogućih nuspojava.