Broj zabilježenih slučajeva mišje groznice ove je godine u velikom porastu u Sloveniji, što se pripisuje povećanoj populaciji miševa uslijed lanjskog bogatog uroda sjemenskog žira u šumama kojim se ti glodavci hrane
"Do sada smo zabilježili više od 200 prijava hemoralgične groznice", kazala je na konferenciji za novinare u srijedu u Ljubljani epidemiologinja Eva Grilc iz nacionalnog Instituta za javno zdravlje. Lani su u cijeloj godini zabilježena 252 slučaja, pa se ove godine računa na pravu epidemiju i rekordan broj jer se opasnost od prijenosa zaraze pojavljuje i u ljetnim mjesecima, sve do sredine jeseni.
Vrh sezone mišje groznice koja se širi virusom iz izmeta glodavaca je krajem lipnja i početkom srpnja, kad broj prijava počinje padati, upozoravaju zdravstvene službe. Na mikrobiološkom laboratoriju Medicinskog fakulteta u Ljubljani, koji jedini dijagnosticira hantavirusnu zarazu koja izaziva mišju groznicu, kažu da imaju mnogo posla, a bave se i dijagnosticiranjem sumnji na koronavirus.
vezane vijesti
Od 516 preuzetih uzoraka na hantavirus pozitivno je bilo 203, a neki su oboljeli zbog visoke temperature mislili da su se zarazili koronavirusom.
'Radimo na urgentnim slučajevima i nismo očekivali da će se epidemija mišje groznice nakon one iz 2019. tako brzo ponoviti', kazala je Tatjana Avšič Županc iz Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta.
Liječnici koji se bave onima koji završe u bolničkom krevetu navode da do sada nisu imali teških komplikacija, premda bolest može teško oštetiti jetra, a pacijent završiti na dijalizi, a nije bilo niti jednog smrtnog ishoda. Možda tome doprinosi i brzo prijavljivanje slučajeva, jer zdravstvene vlasti pred svaku sezonu izdaju uobičajena uputstva kojima se rizične skupine pozivaju na oprez, te upozorenja kako spriječiti unošenje virusa u organizam. Do toga dolazi udisanjem prašine od mišjeg izmeta u kojoj je virus, primjerice pri čišćenju podruma i ostava, kod radova u šumi, u skladištima, na njivi, pa čak na odmoru u prirodi, prilikom kampiranja.
Skladišta, potkrovlja i druge prostorije gdje su bili glodavci treba najprije prozračiti najmanje 30 minuta, treba nositi masku i koristiti dezinfekcijska sredstva, a ako prostoriju treba mesti valja paziti da se ne praši kako se prašina s virusom ne bi širila prostorijom, neke su od preporuka struke.
