Zabilježeni su prvi slučajevi zaraze virusom Zapadnog Nila na Banovini, a sumnja se da postoje deseci zaraženih. Epidemiolozi poručuju da nema razloga za paniku, ali ima za oprez, jer ovaj virus može biti vrlo opasan po zdravlje. Do sada su u Hrvatskoj, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, registrirana 24 bolesnika sa sumnjom na infekciju ovim virusom
'Bilo tko da ima kakve simptome: osip, bolove u mišićima – što sliči na ljetnu gripu – neka se javi svom liječniku. Definitivno mora biti obrađen. Bolesti ima svugdje po svijetu i gdje god ima ptica i komaraca bit će i ove bolesti', rekao je Inoslav Brkić, epidemiolog i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, u kojemu su evidentirana dva pacijenta oboljela od groznice zapadnog Nila. Kod njih je, opisao je, razvijen meningoencefalitis, što je veoma rijetko.
'Kada gledate ovu bolest, moramo kazati da 70 do 80 posto oboljelih nema nikakvih tegoba', istaknuo je Brkić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
vezane vijesti
Epidemiolozi objašnjavaju da je riječ o prenosivoj bolesti čiji je uzročnik virus zapadnog Nila, a koji se u prirodi održava u ciklusu između ornitofilnih komaraca i ptica, njegovih primarnih rezervoara i glavnih domaćina.
'Virus se umnožava u pticama te su one glavni izvori infekcije. Na krajnje slučajne domaćine, ljude, kopitare ili druge sisavce, prenosi se ubodom zaraženog komarca (vektora). To su prvenstveno komarci roda Culex (vrste Culex pipiens), a mogu ga eventualno iznimno prenijeti i druge vrste iz roda Aedes', navode u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo (NZJZ).
Bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka kontaktom, ističu epidemiolozi.
Sezonska bolest
Sezonska pojavnost i kretanje bolesti zapadnog Nila na nekom području, odnosno epidemiološka situacija izrazito je varijabilna. Pod utjecajem je okolišnih, klimatskih i vremenskih prilika koje određuju brojnost i aktivnost vektora uzročnika bolesti. Prijenos virusa zapadnog Nila događa se ovisno o prisutnosti zaraženih ptica, brojnosti i aktivnosti zaraženih komaraca te prisutnosti osjetljivih domaćina. Pojavljuje se u ljetnim i ranim jesenskim mjesecima.
Zbog ciklusa umnožavanja virusa u pticama većina infekcija ljudi, kopitara ili drugih sisavaca eventualno se može uočiti u razdoblju od sredine srpnja do kraja listopada.
'Infekcija virusom zapadnog Nila u ljudi nakon inkubacije od dva do šest dana (u rasponu od dva do 14) najčešće prolazi bez simptoma ili asimptomatski (u približno 70-80 posto slučajeva). U oko 20-30 posto inficiranih manifestira se kao akutna sistemska febrilna bolest praćena povišenom temperaturom, glavoboljom te bolovima u mišićima i zglobovima, kao i simptomima gastrointestinalnog sustava. Može se pojaviti prolazni makulopapulozni osip (u 25-50 posto oboljelih). Radi se o relativno blažem obliku bolesti koji se naziva groznica zapadnog Nila, čiji simptomi nalik gripi traju od dva do pet dana. U manje od jedan posto inficiranih može se razviti teži oblik bolesti uslijed zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava, sa simptomima meningitisa/upale moždanih ovojnica, encefalitisa i vrlo rijetko akutne mlohave kljenuti. Pod povećanim su rizikom za razvoj težeg oblika bolesti starije osobe koje već imaju postojeću kroničnu bolest, npr. kroničnu bubrežnu bolest, dijabetes, hipertenziju ili imunosuprimirane osobe (npr. transplantirani i sl.).', ističu u NZJZ-u.
Oboljeli se liječe simptomatski i većina se dobro oporavi, bez trajnih posljedica.
Zbog prevencije infekcije ovom bolešću važne su mjere suzbijanja komaraca i njihovih legala, kao i osobne zaštite.
Kako prevenirati bolest
'Pored preventivnih mjera suzbijanja komaraca, neophodno je aktivno sudjelovanje svakog pojedinca u borbi protiv njih uklanjanjem uvjeta za odlaganje njihovih legla u okolini - na balkonima, terasama, okućnicama i dr. (odstajale vode u lončanicama, vazama, kantama, spremnicima, bačvama, odbačenim limenkama, igračkama i sl.)', navode u NZJZ-u.
Komarci, vektori virusa zapadnog Nila, najaktivniji su u sumrak ili u zoru te tijekom noći.
Radi osobne zaštite od uboda komaraca epidemiolozi preporučuju primjenu sredstava koja ih odbijaju, repelente u spreju, kao i zaštititi se odjećom dugih rukava i nogavica tijekom boravka na otvorenom, posebice u sumrak.
'Zaštitite prozore i vrata balkona ili terasa mrežama protiv insekata, koristite sredstva koja odbijaju komarce, takozvane repelente, te boravite u klimatiziranim prostorima kada je to moguće', preporučuju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo.
