Armenija je spremna priznati enklavu Nagorno Karabah kao teritorij Azerbajdžana, ako Baku zajamči sigurnost etničkog armenskog stanovništva, citirali su premijera Nikola Pašinjana ruski mediji TASS i Ostorožno Novosti
Nagorno Karabah bio je izvor sukoba dva susjeda na Kavkazu više od stoljeća, a eskalirao je ratom uoči raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Azerbajdžan je 2020. preuzeo nadzor u područjima pod kontrolom etničkih Armenaca u i oko planinske enklave i od tada je povremeno zatvarao jedinu pristupnu cestu koja povezuje Nagorno Karabah s Armenijom, na koju se enklava oslanja za financijsku i vojnu potporu.
"86.600 četvornih kilometara teritorija Azerbajdžana uključuje Nagorno Karabah", rekao je Pašinjan na konferenciji za medije, objavio je Ostorožno Novosti.
"Ako se dobro razumijemo, tada Armenija priznaje teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana u navedenim granicama, a Baku teritorijalnu cjelovitost Armenije na 29.800 četvornih kilometara", rekao je.
Mediji prenose da je rekao da je spreman to učiniti, odnosno prihvatiti međunarodno priznate granice Azerbajdžana ako budu zajamčena prava Armenaca u Nagorno Karabahu. Dodao je da bi to pitanje trebalo biti obuhvaćeno u pregovorima dviju zemalja.
"Armenija ostaje predana mirovnom programu u regiji. I nadamo se da ćemo u bližoj budućnosti postići dogovor o tekstu mirovnog sporazuma i moći ga potpisati", rekao je Pašinjan, prenosi TASS.