Praćenje utjecaja vulkanskih erupcija na kratkoročna kolebanja srednje globalne prizemne temperature zraka pokazuju da taj utjecaj može biti znatan, priopćeno je danas ih Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ)
Nakon provedenih istraživanja tek će se moći utvrditi koliko je prekjučerašnja erupcija vulkana na Islandu imala utjecaja na promjenu temperature zraka na globalnoj skali, rekao je pomoćnik ravnatelja DHMZ-a Krešo Pandžić.
Pandžić napominje da je u nekoliko slučajeva jakih vulkanskih erupcija u posljednjih 200 godina primijećena znakovita promjena srednje globalne temperature zraka na prizemnom sloju atmosfere i ustanovljeno da je u dva slučaja pad te temperature bio veći od 0,5 stupnjeva Celzijevih.
Taj pad temperature izazivaju sumporne soli koje, nakon erupcije, ostaju lebdjeti u stratosferi na visini između 20 i 30 kilometara iznad tla.
Te soli upijaju i raspršuju dio Sunčeva zračenja koje bi u njihovu odsustvu stiglo do Zemljine površine.
Navedene sumporne soli također utječu na ozonski sloj. Njihov utjecaj počinje nekoliko dana nakon erupcije i traje nekoliko godina, ističe pomoćnik ravnatelja DHMZ-a.
DHMZ priopćio je danas da se oblaci s vulkanskom prašinom od erupcije na Islandu premještaju sjevernom i sjeverozapadnom Europom, a u subotu pred jutro vjerojatno će doći i do sjeverne granice Hrvatske.
Svjetska zdravstvena organizacija još nije sigurna koliko bi posljedice eurpcije mogle utjecati na zdravstveno stanje pojedinaca, no ako se oblaci prašine i dima slegnu, u mnogih bi mogli izazvati tegobe u dišnom sustavu.
