Vjetrovit kraj ožujka i početak travnja vjerojatno mnoge više podsjećaju na u narodu poznate, ali u znanosti ne i potvrđene tri 'marčane' bure, nego na analizu srednje mjesečne temperature zraka i ukupne mjesečne količine oborina dojučerašnjeg ožujka. No za one koji traže 'zrnca uz kavu' - evo nekih mogućih zanimljivosti iz preliminarne analize ožujka i prvog tromjesečja, u očekivanju detaljne, a koju će uskoro objaviti klimatolozi DHMZ-a, piše Zoran Vakula za HRT.

Rekordna ukupna mjesečna količina oborina

U istom smo mjesecu, u razmaku od desetak dana, imali vrijednosti temperature zraka blizu rekordno i visokih i niskih za doba godine, posebice u hrvatskim kontinentalnim krajevima. To zamjetnije višednevno zahladnjenje sredinom mjeseca, kao i manja negativna odstupanja od prosječnih vrijednosti - početkom mjeseca najniže dnevne temperature zraka te potkraj mjeseca najviše dnevne - pridonijela su tome da srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnjeg ožujka ne bude ekstremno visoka. Stoga je ožujak u većini Hrvatske 'samo' između osmog i 15. mjesta na popisu najtoplijih, uz odstupanje od prosječnih vrijednosti između 1 i 3 °C. No po ukupnoj mjesečnoj količini oborine ponegdje je čak i rekordan!

Primjerice, u Slavonskom Brodu te u Sisku i na Pargu iznad Čabra, gdje su postignuti novi rekordi i u dnevnoj količini oborina - 15. ožujka ujutro u Sisku je izmjereno 43,5 mm, a na Pargu čak 98 mm. Istog je jutra novi dnevni rekord za ožujak izmjeren i na Zavižanu - 91,9 mm! No rekordna ukupna mjesečna količina oborine na toj najvišoj glavnoj meteorološkoj postaji DHMZ-a ostala je ona iz 2013. godine. Ne treba čuditi to ako kasnije detaljnije analize podataka otkriju još ekstremnih vrijednosti, posebice u poplavljenim područjima. Zanimljivo je spomenuti to da je s 356,3 mm Parg za ožujak vodeći i na trenutačnom popisu meteoroloških postaja DHMZ-a, a Zadar je na tom popisu zadnji - sa samo 44,9 litara kiše po četvornom metru, ističe Vakula.

Ostvare li se trenutačno najvjerojatnije dugoročne prognoze, u nastavku proljetnih mjeseci - travnju i svibnju - valja nam se prilagoditi podjednakom 'meteoritmu' kao i prošlih mjeseci - razmjerno toplom te u većini krajeva kišovitom vremenu, barem u smislu ukupne mjesečne količine oborine, što nužno ne znači da će biti puno dana s oborinom.

Iznadprosječnost se može dogoditi padne li obilnija kiša u samo nekoliko dana, a većina ih ostane suha. Pouzdanije prognoze po danima, osobito oborina, moguće su samo u kratkoročnijem razdoblju. Do vikenda nam slijede stabilniji i sunčaniji dani od prošlih - manje vjetroviti, s rjeđim i manje obilnim oborinama. Jutarnje vrijednosti temperature zraka bit će malo niže, a poslijepodnevne više - sve češće blizu 20 °C. I pritom do četvrtka uslijedit će porast tlaka i poboljšanje biometeoroloških uvjeta, a zatim njihovo ponovno pogoršanje zbog pada tlaka prije nove promjene vremena, čiji je intenzitet još upitan.

Nagli pad temperature

No sve je vjerojatnije da će prema kraju subote u većini Hrvatske biti kiše, najprije u unutrašnjosti, zatim i na Jadranu. Ponegdje su mogući i izraženiji pljuskovi s grmljavinom, a zbog naglog i osjetnog pada temperature zraka - mjestimice i snijeg, osobito u gorju. Stoga će nedjelja vjerojatno gotovo posvuda biti hladnija od subote, u unutrašnjosti i znatno. Nevolje bi nekima mogla prouzročiti opet jaka i olujna bura, osobito na sjevernom Jadranu. Hladnije, osobito na Jadranu, i vjetrovitije vrijeme vjerojatno će se zadržati u većem dijelu sljedećeg tjedna, tijekom kojeg u kontinentalnim krajevima prijeti jutarnji mraz. Nadajmo se samo slab i pri tlu. No promjene su još moguće, kao i za trenutačno vjerojatno toplije razdoblje u nastavku travnja, a koje bi trebalo pridonijeti diljem Hrvatske barem malo pozitivnom odstupanju srednje travanjske temperature zraka.

Razmjerno toplo vjerojatno će biti i u svibnju, ali se još ne može pouzdanije prognozirati hoće li i, ako da - kada - doći do hladnijih razdoblja. Stoga nam se za sada samo valja nadati da neće biti jačih zahladnjenja i mraza ni tijekom mnogima poznatih 'ledenih svetaca', ni kasnije, zaključuje Vakula.