Bruxelles je rekao u četvrtak da je 12 zemalja članica suočeno s nestašicama pošto je Rusija smanjila dotok preko plinovoda Sjeverni tok 1, pozivajući se na tehničke poteškoće, preciznije da joj nije iporučena Siemensova turbina za plinovod.

Moskva je ranije prestala dobavljati plin za Poljsku i Nizozemsku te još neke zemlje koje su odbile plaćati u rubljima prema novoj platnoj formuli Moskve.

Norveška i Europska komisija "pojačat će suradnju kako bi osigurale dodatne" količine iz Norveške navodi se u priopćenju pošto su se u Bruxellesu sastali povjerenik EK-a za klimu Frans Timmermans i norveški ministar energetike Terje Aasland.

Norveška je povećala proizvodnju plina kako bi odgovorila na europske nestašice i očekuje rast prodaje za 8 posto na 122 milijarde kubičnih metara na godinu.

To bi bilo dodatnih 100 TWh i sva dodatna proizvodnja vjerojatno bi išla EU.

Europska unija pokriva petinu svojih potreba za plinom iz Norveške, što je malo u usporedbi s 40 posto koliko je uvozila iz Rusije prije ruske agresije na Ukrajinu 24. veljače.

U izjavi se ističe da će Norveška ostati "veliki dobavljač" za Europu i nakon 2030. Obećaje se suradnja u korištenju obnovljivih izvora i zelenim tehnologijama.

Ulaganja u nova plinska polja bude strahovanja da će rat u Ukrajini označiti povratak na staro unatoč obećanjima brojnih država o postupnom napuštanju fosilnih goriva i prelasku na obnovljive izvore kako bi se spašavao planet.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli tjedan da su nova ulaganja u fosilna goriva "razočaravajuća" s obzirom na učinak na klimu.

EU očekuje da će njegova ukupna potreba za plinom pasti 30 posto do 2030. kako bi ispunio zacrtane klimatske ciljeve te poziva članica da prijeđu na obnovljive izvore i štede energiju kako bi nadomjestile ruski plin.