O novim sankcijama uperenim protiv naftnog, ali i financijskog sektora u Iranu, raspravljat će se 23. siječnja, na idućoj sjednici europskih ministara vanjskih poslova koja se trebala održati 30. siječnja, ali je pomaknuta ranije, rekao je danski ministar vanjskih poslova Villy Soevndal, na susretu sa stranim novinarima.

'Idemo dalje što se tiče naftnih sankcija i financijskih ustanova' u Iranu, dodao je odgovarajući na pitanje hoće li se sankcijama obuhvatiti i iranska središnja banka.

Najnoviji događaji u vezi s iranskim nuklearnim programom, nadasve sporni početak proizvodnje uranija obogaćenog do 20 posto u centrali u Fordu - ukopane u planini i zaštićene od mogućeg napada - 'pojačavaju dojam da oni ne žele poštovati međunarodna pravila', ocijenio je danski ministar.

'Moramo pojačati pritisak kako bi se vratili za pregovarački stol', kazao je.

Zemlje EU-a početkom siječnja načelno su odlučile o uvođenju naftnog embarga protiv Irana, no još treba utvrditi mnoge pojedinosti. Europske zemlje koje dijelom ovise o uvozu iranske nafte, poput Grčke, Italije i Španjolske, traže zamjenske izvore opskrbe i žele što je više moguće odgoditi uvođenje tih sankcija.

Danski ministar bio je ipak siguran u vezi s time. 'Zemlje Perzijskog zaljeva, poput Saudijske Arabije i Kuvajta, imaju interesa u takvoj situaciji povećati proizvodnju', kazao je. 'Znamo također da Libija trenutačno povećava svoju proizvodnju nafte, što bi moglo biti dodatni zamjenski izvor', dodao je.

'Međunarodna zajednica ubrzano radi na tom pitanju', rekao je Soevndal.