U obraćanju sudionicima konferencije Plenković je rekao kako je prije otprilike četiri mjeseca poljski premijer organizirao sastanak u Varšavi gdje je pozvao sve nove članice EU, od 2004. pa do danas.

"Nažalost, sastanak je bio zatvoren za medije. Kažem, nažalost, jer su premijeri pokušavali dati svoju sliku prije i nakon članstva. Da su to čuli, onda bi ovi euroskeptici otvorili oči i shvatili kakva se transformacija njihovih društava dogodila. Iz EU proračuna su te države dobile 365 milijardi eura, a ne postoji nikakva druga organizacija, ni bilo tko, koji bi toliki novac ulio u nove članice", rekao je premijer Plenković sudionicima Dana regionalnog razvoja i EU fondova, koji se ovog vikenda održavaju u šibenskom hotelu Amadria Park.

Naglasio je kako je baš u EU fondovima bit, te da je Hrvatska na pola toga puta u 2019., samo šest i pol godina nakon primanja u članstvo Europske unije. "Sredinom 2016. godine bili smo na 9 posto angažmana ugovorenih projekata, a to je 61 milijarda kuna; u međuvremenu smo narasli na oko 70 posto. To je iznos novca koji će biti potrošen i omogućuje novu i bržu kvalitetu razvoja", rekao je Plenković.

Dodao je kako su svim ministrima, a većina ih je došla u Šibenik, redoviti posao EU fondovi i njihova čvrsta integracija.

U program Europske komisije ušla i demografija

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić rekao je da EU fondovi stvarno mijenjaju Hrvatsku, a ova je Vlada po tom pitanju napravila veliki iskorak. "To vidimo svaki dan kroz izgradnju brojnih objekata, izgradnju cesta, 365 milijuna kuna za Pelješki most, 1,7 milijardi kuna izdvajamo za zdravstvo, preko milijardu za e-škole, 680 milijuna kuna za kurikularnu reformu, a nikad više novca nije bilo za zapošljavanje. Milijardu kuna je za naše poljoprivrednike, 200 novih vrtića. Šibenik je grad koji zna koliko znači obnova baštine, a nadam se da ćemo i žičaru financirati, kao i ostale projekte", poručio je ministar Pavić.

Nova nacionalna razvojna strategija do 2030. godine previđa stvaranje poslova dodatne vrijednosti. Na inicijativu predsjednika Vlade u program Europske komisije ušla je i demografija, naglasio je Pavić.

"Kada se pripremamo za novo financijsko razdoblje, svakako moramo bolje upariti fondove. Izgradnja i zapošljavanje moraju ići ruku pod ruku. Mora se više pažnje usmjeriti prema umirovljenicima jer ih ima trećina, a samo dva posto udruga se bavi njima. Već sam najavio i visoko učilište za administraciju EU fondova, što ne postoji u Europi. To će značiti jačanje hrvatskih kapaciteta i administracije za provođenja EU projekata", zaključio je ministar Pavić.

Europski novac mijenja Hrvatsku i Šibenik

Šibenski gradonačelnik Željko Burić zaželio je dobrodošlicu svima u grad kojeg je, kako je rekao, 'definitivno promijenio europski novac', a EU sredstva došla su kao bajpas na srce koje je bilo u velikim problemima. "Sve ono što smo planirali uz pomoć EU novca, to smo i napravili. Prije tri dana smo imali određeni problem, a izravnim kontaktom s ministrima Pavićem i Butkovićem riješili smo ga u 45 minuta", rekao je Burić te nabrojio pozitivne brojke razvoja grada otkako 2013. postao gradonačelnik. Šibensko-kninski župan Goran Pauk naglasio je da je iz Europe u Šibensko-kninsku županiju stiglo 1,5 milijardu kuna, te nabrojio projekte poput vodičke zaobilaznice, Nacionalne parkove Krka i Kornati, centri AluTech, Trokut, ABC, projekt Aglomeracija, obnovu šibenske bolnice.

Na Danima regionalnog razvoja i EU fondova održane su i ministarske prezentacije ‘Kako EU fondovi mijenjaju Hrvatsku’, ministarski panel ‘EU fondovi – izazovi za budućnost’, a u nedjelju ujutro održat će se i Sajam EU fondova u Šibeniku.