Europski čelnici uveli su u četvrtak sankcije nekolicini ljudi bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu zbog trovanja Alekseja Navaljnog, uoči sastanka na vrhu u Bruxellesu
Time su jasno dali do znanja da su spremni upotrijebiti politička i gospodarska sredstva u zaštiti međunarodnog prava, piše France presse.
Europljani su kaznili umiješanost bliskih suradnika ruskog predsjednika u trovanje oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog pomoću nervnog otrova iz skupine novičok koji je proizveden u vojne svrhe, i u destabilizaciju Libije.
Obje akcije krše međunarodno pravo i UN-ove rezolucije. Uniji je trebalo neko vrijeme za prikupljanje dokaza kako bi sankcije mogla braniti na sudu.
"Trovanje Alekseja Navaljnog bilo je moguće samo uz suglasnost predsjednikove administracije", ističe se u odluci objavljenoj u Službenom listu EU-a.
Velika Britanija koja je izašla iz EU-a i Norveška pridružile su se sankcijama.
Uvođenjem ovih mjera europski čelnici šalju prešutno upozorenje turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu koji se upleo u sukobe u Libiji, Siriji i u Nagorno Karabahu te krši međunarodno pravo nezakonitim bušenjem u ciparskim i grčkim vodama bogatim plinom i naftom.
Petak, drugi dan europskog sastanka na vrhu, bit će posvećen vanjskoj politici i vezama s Ankarom.
Sankcije koje su službeno objavljene u četvrtak nisu iznenadile Moskvu. Čelnik europske diplomacije Josep Borrell obavijestio je u utorak ruskog kolegu Sergeja Lavrova o njihovu uvođenju i obimu.
"Ovakvom odlukom Vijeće EU-a šteti vezama s našom zemljom", istaknuo je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Odgovor Moskve "bit će u skladu s ruskim interesima", dodao je.
"Nastojimo razumjeti što EU želi. Naravno, sadašnja politika EU-a neće biti bez posljedica", upozorio je Lavrov u srijedu.
"Rusija je naš susjed, Rusija dijeli s nama kontinent, ali mi nećemo popustiti, nećemo se odreći naših načela i ambicija, posebice kad je riječ o kemijskom oružju", istaknuo je francuski predsjednik Emmanuel Macron po dolasku na summit.