Ovog proljeća zabilježena je najviša stopa vojne regrutacije u Rusiji u posljednjih 14 godina. Krajem ožujka ruski predsjednik Vladimir Putin izdao je dekret kojim se naređuje regrutacija 160.000 muškaraca u dobi od 18 do 30 godina. Njihova jednogodišnja služba počela je 10. travnja. Ministarstvo obrane Rusije tvrdi da najnoviji ciklus mobilizacije, koji se provodi dvaput godišnje – u proljeće i jesen – nema veze s ratom protiv Ukrajine. Međutim muškarci iz regija Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona, koje je Rusija okupirala, također se pozivaju na službu.

Prema podacima Ukrajinske istočne grupe za ljudska prava, najmanje 300 osoba iz okupiranih teritorija regrutirano je u rusku vojsku u jesen 2024. godine, uključujući oko 200 iz Zaporižje i Hersona te 100 iz Luhanska i Donecka.

'Kamo god da odem, morao bih iznova započinjati život'

'Ako me prisilno mobiliziraju, ubit ću se', kaže za DW Oleksij (ime mu je promijenjeno). Ovaj 21-godišnjak živi u dijelu Zaporižje koji je okupirala Rusija, gdje želi ostati sa svojom obitelji. 'Kamo god da odem, morao bih iznova započinjati život', kaže on. Iako sada ima rusku putovnicu, do sada je uspio izbjeći regrutaciju. No od prošle jeseni ruske okupacijske vlasti zahtijevaju od muškaraca da se prijave u vojsku, kaže on.

Bez ruskog identifikacijskog dokumenta gotovo je nemoguće pronaći posao ili studirati na sveučilištu, objašnjava Oleksij. Iako nije čuo za slučajeve prisilne regrutacije, kaže da su se proruski nastrojeni muškarci dobrovoljno prijavljivali za službu u ruskoj vojsci i potpisivali ugovore s njom.

Drugi muškarac, 28-godišnji stanovnik okupiranog sela u Luhanskoj oblasti, slično opisuje situaciju. On još nije prihvatio rusku putovnicu i kaže da okupacijske vlasti otežavaju život ljudima poput njega. Naprimjer, SIM kartice se ne mogu kupiti bez ruskog ID dokumenta jer je telekomunikacijski sustav pod ruskom kontrolom, što potvrđuju i aktivisti za ljudska prava. Oni koji se pridruže ruskoj vojsci najprije se šalju u Rusiju na obuku – obično u južne regije Rostov i Krasnodar, ali i u blizinu Sankt Peterburga ili Moskve. Neki se šalju i na ilegalno anektirani ukrajinski poluotok Krim.

Prema riječima Pavla Lisjanskog, ukrajinskog aktivista za ljudska prava i šefa Instituta za strateška istraživanja i sigurnost, ruska vojska nije podigla svoje vojarne na okupiranim teritorijama iz sigurnosnih razloga. 'Nakon obuke mnogi regruti se šalju na front nakon što potpišu ugovor s ruskom vojskom', kaže Lisjanski. 'Ta odluka je ponekad dobrovoljna, ali često se donosi pod pritiskom zbog nedostatka drugih opcija.'

'Nemoguće je odbiti služenje u ruskoj vojsci'

Rijetki izbjegnu slanje na front, uglavnom uz pomoć veza ili mita, i bivaju raspoređeni blizu Moskve ili Sankt Peterburga. Prema Lisjanskom, samo je grupi od 15 muškaraca to uspjelo prošle godine. Razlog je to što je ruska vojska pod pritiskom da ispuni svoj mobilizacijski plan. 'Pokušavaju nadomjestiti nedostatak redovnih vojnika muškarcima koji su već služili vojni rok', kaže on.

Oni koji su prihvatili rusko državljanstvo i imaju više od 18 godina nisu jedini koji podliježu obaveznoj vojnoj službi. Na služenje vojske su obavezni i svi koji su završili vojni rok u takozvanim narodnim republikama Donjeck i Lugansk prije veljače 2022. (prije početka ruske invazije na Ukrajinu).

'Praktično je nemoguće odbiti služenje u ruskoj vojsci', kaže Olga Skripnik, direktorica Krimske grupe za ljudska prava. Rusija je počela nelegalno regrutirati muškarce 2015. prvo na anektiranom Krimu, a zatim i u drugim okupiranim dijelovima Ukrajine, kaže ona. Odbijanje vojne službe u Rusiji može rezultirati zatvorskom kaznom do dvije godine. Međutim, prema pisanju ruskog online magazina Verstka, koji je kritičan prema Kremlju, nitko od optuženih nije dobio zatvorsku kaznu u prvoj polovini 2024. - trojica su dobila uvjetnu, a ostali novčane kazne.

Prisilna regrutacija je ratni zločin

Ipak, te kazne ne oslobađaju nikoga od služenja u ruskoj vojsci, kaže Skripnik, naglašavajući da se regrutacijom na okupiranim teritorijama krši međunarodno humanitarno pravo, što predstavlja ratni zločin. Rusija od 2022. godine prisilno regrutira Ukrajince koji žive na okupiranim područjima u svoju vojsku i često ih zloupotrebljava kao 'živi štit', kaže ona. 'Poznati su nam slučajevi u kojima su regrutirani nenaoružani muškarci slani na front ispred regularne vojske, čime su prvi dolazili pod udar protivničkih snaga. Ovo se masovno prakticiralo 2022. godine.'

Prema podacima Krimske grupe za ljudska prava, Rusija je tijekom invazije na Ukrajinu rasporedila u borbe brojne regrute s anektiranog Krima. Skripnik kaže da je od 2022. godine najmanje 1873 pripadnika ruskih jedinica s Krima poginulo, a 116 njih zarobila je ukrajinska vojska.