Konkretno, od država članica traži se da ojačaju regulativu u pogledu prodaje i posluživanja alkoholnih pića mladima, da poreznom politikom i politikom cijena mladima otežaju pristup alkoholu te da pojačaju kontrolu poštivanja odredbi o zabrani prodaje pića maloljetnicima. EK osim toga državama predlaže da dobnu granicu ispod koje se neće prodavati niti služiti alkoholna pića pomaknu na 25 godina, piše Novi list.

Države članice morale bi, kaže se u dokumentu, razmotriti promjenu prakse prodaje alkoholnih pića u automatima te smanjiti izloženost mladih reklamiranju alkohola što na internetu i drugim novim medijima, što kroz sponzorstva. Među ostalim, predlaže se i smanjenje dopuštene koncentracije alkohola u krvi mladih vozača i profesionalnih vozača koji prevoze djecu, sustavne policijske kontrole na cestama te brze i odlučne mjere prema prekršiteljima.

Prema istraživanju iz 2011., više od 40 posto mladih u Europi izjašnjava se da ekscesivno pije najmanje jednom tjedno, a 81 posto mladih ima lak pristup alkoholu. U ekscesivnom pijenju, koje podrazumijeva ispijanje pet ili više alkoholnih pića zaredom, Hrvatska prednjači u odnosu na Europu. Hrvatski su tinejdžeri u tome na sedmom mjestu u Europi, a ekscesivno pijenje priznao je svaki drugi srednjoškolac u dobi od 16 godina, ili 59 posto dječaka i 48 posto djevojčica.

Cijeli članak pročitajte OVDJE.