Nakon što su likvidirali trideset godina staru Dolly, ovi predatori postali su top političko pitanje u Bruxellesu - kako obuzdati širenje vučje populacije što diljem EU-a napravi milijune eura štete stočarima koji drže ovce, koze, konje i magarce.

Naravno, kao i oko svake zamislive teme, najvatrenije rasprave vode se u Njemačkoj: farmerima je dosta vukova, a ekolozi ih žele zaštititi kako god je to moguće.

Urbana populacija je protiv odstrela vukova, ruralna je za lov. Sad Ursula von der Leyen ponovno diže raspravu na Europsku razinu i želi smanjiti zaštitne mjere zbog kojih su se vukovi nekontrolirano razmnožili diljem kontinenta, posebice u Njemačkoj.

Njezina kampanja za obračun s vukovima kreće ove jeseni, javlja ugledni Politico. Glavna joj je mjera ukinuti zaštitu vučje vrste sa 'strogo zaštićene' na 'zaštićenu', a šefica Komisije će za tu nakanu skupljati podršku do 2. prosinca, kad bi se o njoj trebalo raspravljati u Europskom parlamentu.

Taj zadatak neće biti uopće lagan - sudovi diljem EU-a već su iznijeli mišljenja protiv liberalizacije lova na vukove, a ministarstva poljoprivrede u 27 zemalja članica ne mogu se dogovoriti oko zajedničkog stava s ministarstvima zaštite okoliša.

Vukovi su slobodno lutali Europom tijekom 19. stoljeća, no dolaskom industrijske revolucije smatrani su gotovo izumrlima.

Situacija se mijenja od 70-ih godina prošlog stoljeća, a Njemačka je najdramatičniji primjer - u njoj je prije 20 godina bio jedan vučji čopor dok ih je sad tamo dvjesto.

Lani je Europska komisija objavila studiju, a ona pokazuje da najviše vukova ima u Italiji, čak 3300, dok ih je u cijeloj Uniji 20.356.

Prema istoj studiji, u Hrvatskoj ih ima manje od 500, najviše u Dalmaciji, Gorskom kotaru, Lici, Baniji i Kordunu. Nakon više od 60 godina vukovi su se 2020. pojavili i na Papuku.

Ekolozi ih smatraju 'ključnom vrstom', onom koja bez obzira na brojnost ima velik utjecaj na okoliš. Bez ključnih vrsta ekosustav se dramatično mijenja ili kompletno ruši.

Druga strana tvrdi da je vukova sada toliko da ih se može početi loviti bez posljedica na ekosustav. Mali broj ih se svake godine ilegalno ustrijeli u Europi, a podjednak broj usmrte automobili. Vukovi rijetko napadaju ljude - od 2002. do 2020. u cijeloj Uniji zabilježeno je samo šest napada.

To se procjenjuje rizikom koji je iznad nule, ali premalenim da bi ga se precizno izračunalo. No vukovi napadaju stoku. Samo 2022. u Francuskoj su poklali 12.000 ovaca. U zadnjih nekoliko godina u Hrvatskoj su, prema studiji Europske komisije, likvidirali preko 2000 ovaca, 600 grla ostale stoke, 60 konja i magaraca te 50 pasa.

Odšteta isplaćena poljoprivrednicima u tom periodu dosegla je gotovo 500.000 eura, a najviše je isplaćeno u Francuskoj, više od četiri milijuna eura. Ekološke udruge kažu da su svi ti iznosi kap u moru u odnosu na milijarde eura, koliko EU godišnje potroši za zajedničku poljoprivrednu politiku, dodajući i da postoje 'preventivne mjere' za zaštitu stoke te da vukove ne treba ubijati.

Zadnju riječ imat će Von der Leyen, a koja je teško primila smrt svojeg ponija jer je lutao neograđenim imanjem pa je završio kao užina vučjem čoporu.