Europski parlament ne može prihvatiti ovakav dogovor kakav je postignut na Europskom vijeću. Žao nam je što (predsjednik Europskog vijeća) Herman Van Rompuy nije razgovarao i pregovarao s nama posljednjih mjeseci', poručili su u zajedničkom priopćenju čelnici najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu Joseph Daul (Europska pučka stranka), Hannes Swoboda (socijalisti i demokrati), Guy Verhofstadt (liberali), Rebecca Harms i Daniel Cohn-Bendit (Zeleni)

'Pravi pregovori počet će tek sada s Europskim parlamentom. Ostat ćemo pri našim prioritetima koje smo više puta istaknuli', dodaju parlamentarci.

Čelnici zemalja članica EU-a postigli su u petak nakon više od 24 sata pregovora dogovor o sedmogodišnjem finacijskom okviru u iznosu od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama, a 908,4 milijarde u stvarnim plaćanjima. To je prvi put u povijesti EU-a da je dogovoren sedmogodišnji proračun niži od prethodnog. U razdoblju od 2017-2013 proračun je u preuzetim obvezama iznosio oko 1000 milijardi eura.

O sedmogodišnjem proračunskom okviru zajednički odlučuju zemlje članice i Europski parlament, koji može odbiti teško isposlovani dogovor.

Parlamentarci tvrde da će ovakav proračunski okvir dovesti do strukturnog deficita, što je protivno europskim ugovorima koji propisuju da proračun mora biti uravnotežen.

Glavne političke skupine u Europskom parlamentu traže reviziju ovakvog proračuna za dvije ili tri godine, ističući da ne mogu prihvatiti ovako štedljiv proračun sve do 2020. Također su zatražili da se osiguraju vlastiti izvora prihoda za europski proračun koji bi postupno zamijenili najveći dio uplata zemalja članica i čime bi se izbjegli dramatični pregovori i trgovanje svakih sedam godina.

Europski parlament će o ovom dogovoru glasovati u srpnju. Ako ne dobije zeleno svjetlo Europskog parlamenta, zemlje članice trebat će ponovno pregovarati ili prepustiti da se o tome pregovara na godišnjoj razini.

Van Rompuy je priznao da dogovor nije 'savršen ni za koga, ali da za svakoga ima ponešto'.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je rekao da bi volio da je proračun veći, ali da je 'to jedini mogući rezultat koji se može postići jednoglasno'.

Na smanjenju proračuna najviše je inzistirao britanski premijer David Cameron uz podršku nekih sjevernih zemalja članica. Budući da poljoprivredna politika ima jakog zagovornika u Francuskoj, a kohezijska u skupini zemalja novih članica, jedino gdje se moglo rezati jesu stavke koje su bile predviđene za financiranje prekogranične infrastrukture u prometu, telekomunikacijama i enerigji.