Prva polovica osmogodišnjeg mandata Jean Claudea Tricheta na čelu Europske središnje banke (ESB) protekla je relativno dobro. Ekonomija eurozone rasla je po respektabilnoj stopi, inflacija je bila umjerena, a financijski sustav stabilan. Život u Europskoj središnjoj banci bio je baš onakav kakav je trebao biti - dosadan. No dobra vremena očito nisu potrajala. Eurozonu je zahvatila kriza. Poput kockica domina, padala su europska gospodarstva. Postavlja se pitanje je li ECB učinila dovoljno pod vodstvom Tricheta ili je mogla daleko više, piše BBC
Daniel Gros iz Centra za europske studije u Bruxellesu kaže da je Europska središnja banka (ESB) davala velike količine novca, što je dovelo do
kreditnog buma.
'Trebali su znati da u slučaju kreditnog buma, prije ili kasnije, dođe do pucanja mjehura, a oni to nisu predvidjeli', kaže Gros.
Kad je kriza došla, ESB je odgovorio. Osigurao je dodatne kredite bankama te je intervenirao na tržištu državnog duga kupujući obveznice onih zemalja koje su se našle u teškoćama.
No donedavni čelnik Europske središnje banke, Jean Claude Trichet, bio je protiv toga da zemlje smanje dug.
Također se protivio prijedlogu francuskog predsjednika Nicholasa Sarkozyja da ESB posudi novac Europskom fondu za financijsku stabilnost, agenciji za spas eurozone, kako bi poboljšao se pomoglo vladama koje su u financijskim problemima.
Gros kaže da je Trichet bio vrlo fleksibilan u ranim fazama, ali da nije uspio prepoznati dubinu krize. Dodao je da je ključ bio u tome da se pruže likvidni krediti za banke i vlade, ali da ESB nije uspio u tome. Trichet je bio previše usredotočen na inflaciju umjesto nas financijsku stabilnost, piše BBC.
Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade, kritizirao je u New York Timesu ESB da 'pokušava spriječiti rizike inflacije koji postoje samo u njihovoj glavi'.
Kritike dolaze i s druge strane, osobito iz Njemačke. Dvojica visoko pozicioniranih bankara iz njemačke središnje banke odstupila su sa svojih mjesta zbog ESB-ove politike o kupnji državnih obveznica. Ta je politika pomogla zadržati španjolska i talijanska državna zaduživanja pod kontrolom.
ESB je, naime, kupio obveznice novonastalim novcem koji bi mogao stvoriti rizik inflacije - iako ESB tvrdi da taj problem ne postoji.
Njemački predsjednik Christian Wulff čak je doveo u pitanje zakonitost programa kupovine državnih obveznica. I Sigmar Gabriel, čelnik vodeće njemačke oporbene stranke, socijaldemokrata, optužio je Trichetovu politiku i rekao da je od ESB-a stvorio lošu banku.
Trichetov nasljednik je Mario Draghi, koji je zbog ove pozicije napustio dužnost guvernera talijanske banke. Gros smatra da je više pragmatičan od Tricheta, manje nesklon neobičnim potezima središnje banke. Gros također smatra da je ESB ključ za rješenje krize eurozone.
No Draghi neće voditi politiku ESB-a sam, uz njega će biti i 23-člano Upravno vijeće. On možda ipak pokuša povući banku u novom smjeru, ovisno o tome kako će se kriza razvijati.
