Europski parlament u srijedu je velikom većinom usvojio izvješće o Srbiji u kojem stoji da ona nazaduje na putu prema članstvu u EU-u, kako je potrebno uvođenje sankcija Rusiji zbog agresije na Ukrajinu te jačanje vladavine prava, slobode medija i borbe protiv organiziranog kriminala.
Zastupnici su s 508 glasova 'za' i 76 glasova 'protiv' usvojili izvješće slovačkog zastupnika Vladimira Bilčika koji ga je dan ranije sažeo riječima: „Za značajnim napredak potrebne su značajne reforme”.
On je tada naglasio da Beograd mora raditi na jačanju vladavine prava i sudstva, borbe protiv organiziranog kriminala, kako treba jačati neovisne medije, da dijalog s Prištinom mora dovesti do rezultata te se Srbija mora uskladiti s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom.
U izvješću se ocjenjuje kako je Srbija nazadovala u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom politikom EU-a te ju pozvali da se preispita opseg financijske pomoći koju EU pruža Srbiji ako se nastavi potpora antidemokratskim režimima.
vezane vijesti
Kao prioritet izvješće navodi i normalizaciju odnosa Srbije i Kosova te upozorava da retoriku protiv EU-a šire mediji pod kontrolom vlade. Naglašuje se i važnost usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno u pogledu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.
Izvješće daje „poprilično dobru inventuru stanja političkog, pravnog, općeg društvenog stanja u Srbiji”, rekao je hrvatski zastupnik Karlo Ressler Hini, izrazivši zadovoljstvo što se u njemu navode i pitanja bitna Hrvatskoj poput suočavanja s nasljeđem agresije na susjedne države, pitanja nestalih i zaštite manjinskih prava.
Ressler je kazao kako Srbija ne nazaduje samo u pravno-administrativnom pogledu, nego se „udaljava od Europe i u jednom civilizacijskom smislu”.
Hrvatski zastupnik istaknuo je da neusuglašavanje Srbije s temeljnim postavkama EU-a poput uvođenja sankcija Rusiji nije „cilj sam po sebi” nego pitanje „ljudskog, normalnog, političkog i nacionalnog opredjeljenja prema agresiji u Ukrajini”, prema nasilju, agresivnoj politici promjene granice i „jezivoj propagandi” Rusije.
„Ono što u suštini najviše zabrinjava je da Beograd ponekad čak i na različite načine kopira takav koncept maligne državne politike Moskve u odnosu prema svom okruženju”, zaključio je Ressler, navodeći primjere svojatanja tuđe kulture, negiranja tuđih identiteta i svojatanja teritorija.
Europski parlament je u srijedu izglasao i rezoluciju o Kosovu u kojem daje preporuke što Priština treba poduzeti za napredak prema članstvu u Europskoj uniji.
Parlament tim dokumentom poziva i preostale zemlje EU-a koje nisu priznale Kosovo da to učine što prije - Španjolsku, Slovačku, Cipar, Rumunjsku i Grčku. Rezolucija pozdravlja liberalizaciju viznog režima za kosovske državljane, političku stabilnost u toj zemlji od 2021. te njezino usklađivanje s europskom vanjskom politikom.
