To je bio prvi put da je predloženi proračun bio niži od prethodnog za period 2007.-2013. Inicijalni prijedlozi spominjali su visinu proračunu iznad milijarde eura.

U rezoluciji za koju je glasalo 506 zastupnika (161 protiv, 23 suzdržana) navedeno je da 'Europski parlament odbija sporazumni prijedlog u aktualnoj formi jer ne odražava prioritete i glavne djelatnosti koje su u njemu sadržane'. Traži se niz modifikacija u prijedlogu proračuna da bi mu se moglo dati konačno zeleno svjetlo pri glasovanju u srpnju.

Zastupnici smatraju da bi proračun, takav kakav je zasad dogovoren, mogao 'vezati ruke Uniji u slijedećih sedam godina' te bi ga mogli odbiti 'ako se ne ispune određeni ključni uvjeti'. Prije svega, zastupnici inzistiraju na jačoj fleksibilnosti unutar proračuna, posebice u prenošenju troškova s jedne godine na drugu, na mogućnosti revidiranja proračuna tijekom sedmogodišnjeg perioda i pozivaju na uspostavu sustava vlastitih prihoda Unije. Zasad, Unija preko 80 posto svojih prihoda dobiva kroz kontribucije zemalja članica.

Nakon glasovanja, zastupnici nisu krili svoje oduševljenje. Institucija koju se često proziva zbog svoje tromosti i neefikasnosti napokon je dobila priliku iskazati svoju političku moć. Naime, prema Lisabonskom sporazumu Europski parlament ima pravo staviti veto na konačno usvajanje proračuna Unije. Predsjednik parlamenta Martin Schulz izjavio je tako da se radi o 'velikom danu za europsku demokraciju'. A vođa liberala Belgijanac Guy Verhofstadt dodao je: 'Među svim velikim bitkama koje je parlament vodio, ova je bez sumnje najvažnija.'