O nedostatku komunikacije Vlade s građanima svjedoči i potpuno pogrešna priča koja je odjeknula medijima po kojoj se nakon ulaska u Europsku uniju neće moći više saditi vinova loza i masline. Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić kaže da su građani neinformirani i, naravno, onda slušaju one informacije do kojih mogu doći ili koje su im servirane bez obzira na njihovu istinitost. 'Baš u spomenutim slučajevima izborili smo se za odgode primjene više nego što je to slučaj u EU-u', napominje ona.

S njom se slaže i SDP-ov Neven Mimica koji kaže da je zatvorenost pregovaračkog procesa i neadekvatna komunikacija s građanima o Europi rezultat velikog broja euroskeptika. 'Priča o tome da se nakon ulaska u Europsku uniju masline i vinova loza više neće moći saditi nije istinita, ali baš zbog nedovoljne transparentnosti u pregovaračkom procesu dolazi i do takvih stvari', objašnjava Mimica.

Ribari i poljoprivrednici su zasigurno skupine stanovništva koje najviše strepe od članstva toga što će im donijeti članstvo u Europskoj uniji.

Saborski zastupnik HDZ-a Franjo Matušić kaže da saborski zastupnici kroz rad parlamenta stalno govore o prednostima koje nudi članstvo u Europskoj uniji, ali dodaje da svi moramo učiniti više kako bi se bolje sa svime upoznali građani, a u tom kontekstu je izdvojio u ulogu medija. U priči o maslinama i vinovoj lozi, kaže, očito je došlo do neobaviještenosti. 'Mi smo prijavili kvote koje se odnose na naše proizvodne kapacitete u tim kategorijama, pa čak i neobrađene maslinike u Dalmaciji kojih je i dalje, nažalost, mnogo', objašnjava Matušić dodajući da je riječ o polaznim kvotama i nema govora da se nakon ulaska u EU neće moći saditi novi nasadi.

Politolog Damir Grubiša kaže da je paralelno s početkom pristupnih pregovora s Europskom unijom trebala započeti i informativna kampanja, tj. maksimalno izlaganje procesa kritičkom sudu javnosti. 'Kod nas se ne taje samo izvješća EU-a, nego i mjerila o ispunjavanju kriterija koje prije toga Vlada šalje u Bruxelles', objašnjava Grubiša.

I Mimica se slaže da je s komunikacijom o Europi trebalo započeti davno i da je veliki euroskepticizam rezultat nerada Vlade. 'Ovo što smo do sada imali je neka vrsta propagande. Nama je potreban dijalog, a teško da će ga biti sada, u ovo malo vremena što je ostalo do referenduma', kaže SDP-ov saborski zastupnik. Grubiša napominje da se sve što je do sada napravljeno svodilo

na neke konferenciji pred uskim krugom ljudi ili letke, a prave informacije nišu došle do zainteresiranih poput ribara ili poljoprivrednika, koji žele znati kako će se to članstvo sutra konkretno odraziti na njihove živote i posao. Jedan od bizarnijih primjera je svakako informacija koja je kružila medijima da će ribari morati prijavljivati svoj ulov na latinskom.

Vesna Pusić je optimističnija i kaže da su poljski poljoprivrednici prije ulaska u EU bili najveći euroskeptici, a danas su najglasniji zagovornici. Vremena je malo i Mimica kaže da ga je, nažalost, ostalo samo za kampanju, a ne za dijalog. 'Ipak, koliko je god moguće, potrebno je reći ljudima što je dogovoreno u pregovaračkom procesu jer nitko ne govori o tome – transparentnost procesa i ne neki monolog o Europskoj uniji. Potreban je dijalog kroz koji će se ljudima dati odgovori na pitanja koja ih najviše zanimaju vezano uz EU', kaže on. Tu se slaže i Matušić koji napominje da je potrebno objasniti ljudima detalje jer su oni živo zainteresirani za sve što se događa u njihovom poslu. 'Treba ljude uputiti na koji način će iskoristiti poticaje koji se nude ili pomoć za obnovu tehnologije', objašnjava. Nadamo se da će u ovom kratkom vremenu i upoznati sa svim nužnim informacijama jer bi, u suprotnom, na referendumu bi moglo biti vrlo tijesno.