Hrvati će na europske izbore ponovno izaći u nedjelju, 9. lipnja 2024. i birati 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose rekao je da je dosadašnji problem bio što su "europski izbori bili percipirani kao vrsta drugorazrednih nacionalnih izbora".

Ipak, građani Europske unije "sve više postaju svjesni činjenice da se jako puno stvari koordinira na razini Europske unije, dok su političke stranke osvijestile da bi se kampanje trebale voditi s europskim, a ne nacionalnim temama", smatra Butković.

Od posljednjih europskih izbora, Europska unija morala se suočiti s pandemijom koronavirusa, a potom s ruskom agresijom na Ukrajinu.

"Europska unija se vrlo brzo morala prilagoditi ratu u svom neposrednom okruženju. (...) Morala se iz korijena promijeniti, mnogi politički tabui u državama članicama su pali i padaju i dalje", naglasio je eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP).

Eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) rekla je da je jačanje suradnje između država članica u nizu pitanja, od sigurnosti do klimatskih promjena, "pomoglo jačanju Europske unije i njezinoj sposobnosti da djeluje na svjetskoj pozornici".

Zelena i digitalna tranzicija, mentalno zdravlje i socioekonomska pitanja su teme, koje proizlaze i iz zaključaka Konferencije o budućnosti Europe, na koje bi se izborne kampanje trebale usredotočiti, smatra Glavak.

Političke stranke će ususret europskim izborima imati prostora "iskreno" reći što zaista mogu učiniti s obzirom na ovlasti i mogućnosti Europskog parlamenta, smatra Igor Vidačak s Fakulteta političkih znanosti.

"Na testu će biti sposobnost velikih europskih političkih stranaka da ovaj put jasnije iskomuniciraju što uopće mogu realno napraviti u idućih pet godina" i to u skladu s ovlastima i mogućnostima Europskog parlamenta, rekao je Vidačak.

Kako motivirati birače?

Na izborima za Europski parlament 2019. godine izašlo je 50,66 posto građana na razini Europske unije, a u Hrvatskoj je svoj glas dalo 29,85 posto birača.

Vidačak smatra da je najbolji način za poticanje informiranosti i razumijevanja "aktivno sudjelovanje i aktivni doprinos razvoju pojedinih politika".

Profesor s FPZG-a naglasio je da "velika odgovornost leži na nacionalnim institucijama" i kritizirao izostanak nacionalnih rasprava o europskim politikama.

Eurozastupnica Glavak mu je uzvratila da takvih rasprava ima i da premijer Andrej Plenković podnosi izvješća sa sastanaka Europskog vijeća Hrvatskom saboru, no Vidačak to smatra nedovoljnim.

Anja Gvozdanović s Instituta za društvena istraživanja rekla je da bi "politička socijalizacija mladih" trebala biti sustavnija i upozorila na poražavajući podatak da mladi u Hrvatskoj navode da znaju vrlo malo o Europskoj uniji.

Građani EU-a će na izborima od 6. do 9. lipnja 2024. godine birati 705 zastupnika u 27 država članica.

Butković smatra da će na sastav novog saziva Europskog parlamenta uvelike utjecati razvoj gospodarske situacije.

"Jako je velik interes da se recesija izbjegne, ali ako do nje ipak dođe, onda to može značiti puno veću pobjedu euroskeptika i jedan puno veći problem za Europsku uniju", rekao je Butković.

Vidačak je skeptičan glede jačanja euroskeptika jer postoji "raskorak između stvarnih ovlasti europskih institucija i onoga što euroskeptične stranke obećavaju i što se može provesti na terenu".

Europski parlament potresao je ove godine koruptivni skandal u redovima socijaldemokrata, a svaki sličan skandal neizbježno dovodi do narušavanja povjerenja građana u europske institucije.

"Brine me što rade Iranci, Kinezi, Rusi i drugi, ali počinjemo razvijati neki imunološki štit protiv utjecaja na demokratske procese u Europskoj uniji, međutim mislim da nam je puno važnije staviti pod kontrolu eurozastupnike koji u jednom trenutku doista pomisle da svoj utjecaj mogu naplaćivati od onih koji svoj interes itekako imaju u oblikovanju zakonodavstva EU-a", rekao je socijaldemokrat Picula i dodao da im je nanesena reputacijska šteta, ali da se primjereno reagiralo na "Katargate".