'Nisam zadužen za objašnjavanje hoće li ili neće doći do djelomičnog stečaja. Nikada ne možete isključiti takvu mogućnost, no treba učiniti sve da se ta mogućnost izbjegne', rekao je Jean-Claude Juncker novinarima uoči početka samita zakazanog za 13 sati.

Nakon Junckerove izjave, ulagači koji su kupovali europsku valutu očekujući napredak u pregovorima i nalaženje rješenja za dužničku krizu naglo su se pokolebali, piše Reuters.

Euro je u srijedu ojačao u odnosu na dolar, a dnevno trgovanje zaključeno je na razinama od 1,425 dolara za euro. Euro je nastavio jačati u rano ujutro, no potom je pao na razinu 1,412 dolara za euro. Kako sastanak odmiče, euro se oporavlja te se, prema posljednjim informacijama, podignuo na 1,431.

Analitičari tvrde da je Junckerova izjava izvučena iz konteksta i da tržište reagira s pretjeranom nervozom. Jose Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije, promtno je udario optimističan ton: 'Siguran sam da ćemo pronaći rješenje... Dobro rješenje za Grčku i za sve članice eurozone', rekao je Barroso.

Marshallov plan za Europu

Oporavku eura pomogao je nacrt zaključaka samita, koji je procurio u medije. Zaključci, o kojima će se vjerojatno glasati u večernjim satima, pokazuju da će se postojeći europski fond pomoći radikalno prodrmati, od čega će koristi imati Grčka, Irska i Portugal.

Prijedlog se bazira na Marshallovom planu - pomoći SAD-a u oporavku europske ekonomije nakon Drugog svjetskog rata. Naglasak je na ulaganjima i poticanju rasta, osobito u slučaju Grčke.

Pod tim planom, postojeći zajmovi Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) produljili bi se za razdoblje od najmanje 7,5 do 15 godina, a efektivna kamatna stopa pala bi na 3,5 posto. To bi trebalo osigurati zemljama u krizi mnogo veće šanse za otplatu dugova.

Također, EFSF bi mogao ponuditi 'predostrožne kreditne linije' zemljama eurozone koje imaju problema u zaduživanju, u nastojanju da ih se zaustavi u traženju paketa financijske pomoći.

Druga runda pregovora o krizi eurozone za mjesec dana kombinirat će sporazum o drugom paketu financijske pomoći Grčkoj sa zaštitnim mjerama 'cijepljenja' Italije i Španjolske od 'zaraze'.

Kasno sinoć u Berlinu, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel uspjeli su, nakon sedam sati razgovora, usuglasiti stajališta o Grčkoj, koje će tijekom dana iznijeti kolegama na sastanku u Bruxellesu. Cilj sastanka, rekla je Merkel po dolasku u četvrtak, jest 'načiniti još jedan važan korak u prevladavanju dužničke krize u nekim zemljama eurozone'.

Francusko-njemački dogovor bio je neophodan preduvjet za postizanje što šireg konsenzusa 17 zemalja eurozone, a francusko izaslanstvo objavilo da će se u spašavanje Grčke uključiti i europski bankarski sektor.

Dva dužnosnika rekla su da vlade zemalja eurozone, pokušavajući odvagnuti potrebu za olakšavanjem dužničkog utega Grčkoj i rizike koje uključuju koraci u tom smjeru, razmatraju pružanje garancija grčkim obveznicama. To bi moglo omogućiti grčkim bankama daljnji pristup fondovima Europske središnje banke, nakon što je predsjednik Jean-Claude Trichet upozorio da banka neće kupovati obveznice od država koje su bankrotirale.

Angela Merkel inzistirala je da dio terete grčkog duga snose i privatni vjerovnici, banke, osiguravajuća društva te investicijski fondovi, dok Europska središnja banka drži da bi takvo rješenje sa sobom nosilo rizike destabilizacije cjelokupnog europskog financijskog sustava.