Ruske sankcije najteže će pogoditi baltičke zemlje, Norvešku, Poljsku i Mađarsku, procjenjuje danas Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), upozoravajući istodobno na mogućnost prekomjerne opskrbe i daljnjeg slabljenja inflacije u Europi
Rusija je u kolovozu na godinu dana zabranila uvoz prehrambenih proizvoda iz zapadnih zemalja, reagirajući time na sankcije koje su joj SAD i EU uvele zbog potpore proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Zabrana uvoza obuhvaća i 11 zemalja u koje EBRD investira a njezin bi utjecaj za većinu zemalja trebao biti ograničen i privremen, drže u tom međunarodnom zajmodavcu. Izuzetak su tri baltičke zemlje, Norveška, Poljska i Mađarska, s obzirom na značajan udio izvoza hrane u Rusiju u njihovom BDP-u.
Daleko najveći udio izvoza hrane u Rusiju u ukupnom izvozu bilježi Litva, od 3,89 posto. Slijedi Latvija s odgovarajućim udjelom izvoza hrane u Rusiju u ukupnom izvozu od 0,75 posto. U 28-članoj Europskoj uniji u cjelini udio izvoza hrane u Rusiju u ukupnom izvozu iznosi 0,13 posto.
U Hrvatskoj pak prema podacima EBRD-a udio izvoza hrane u Rusiju u ukupnom izvozu iznosi gotovo zanemarivih 0,07 posto. Litva prednjači i najvećim izvozom hrane u Rusiju iskazano udjelom u ukupnom BDP-u, od 2,72 posto. Slijedi Estonija s 0,36 posto, Latvija s 0,34 posto i Norveška s 0,2 posto udjela u BDP-u.
U Europskoj uniji u cjelini udio izvoza hrane u Rusiju u BDP-u iznosi također gotovo zanemarivih 0,04 posto. U Hrvatskoj je još manji i iznosi 0,01 posto. Pritom u EBRD-u ističu da bi teret sankcija mogao biti ravnomjernije raspoređen među zemljama proizvođačima unutar EU-a, budući da čak i u slučaju Litve više od polovine izvoza hrane u Rusiju čine proizvodi uvezeni iz ostalih zemalja EU-a.
Ruska ograničenja mogla bi ujedno najviše ići na ruku izvoznicima hrane poput Brazila, Turske, Bjelorusije, i možda Srbije i Kine, napominju u EBRD-u. Produljenje ruskih sankcija moglo bi blago podići cijene hrane na svjetskim tržištima ali i pritisnuti cijene u Europskoj uniji, zbog prekomjerne opskrbe koja bi paralelno mogla dodatno oslabiti ionako slabu inflaciju u EU.
Prema Eurostatovoj metodologiji, 'zabranjeni' proizvodi čine oko 13 posto košarice koja se u EU koristi za izračun inflacije mjerene harmoniziranim indeksom cijena (HICP). Najveći je njihov udio u Rumunjskoj, gdje čine četvrtinu košarice. Izrazitiji je također u Litvi, gdje čine petinu košarice, odnosno 20 posto, te u Hrvatskoj, gdje dosežu 19 posto, utvrdili su u EBRD-u.
