Nakon što se na američkoj crnoj listi već poduže vrijeme nalaze brojne džihadističke i komunističke organizacije popisu neprijatelja administracije predsjednika Donalda Trumpa priključila se anarhistička antifašistička skupina Antifa. Trump je okrivio tu organizaciju za nasilje i vandalizam, ističući da je riječ o radikalnoj ljevičarskoj skupini koja 'terorizira nevine, uništava radna mjesta i ranjava tvrtke'. Da je strah u američkog predsjednika i njegovih suradnika zbog prosvjeda pokreta ispred Bijele kuće poprilično velik, govore i vijesti da je on sklonjen u predsjednički bunker.

Na Trumpovu odluku utjecala su saznanja obavještajnih službi da su upravo članovi Antife prije nekoliko dana organizirali prosvjed ispred Bijele kuće zbog ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda, a kojeg je koristeći brutalne metode privođenja počinio naknadno uhićeni bijeli policajac Derek Chauvin. Pojašnjavajući uvrštenje Antife na popis neprijatelja Sjedinjenih Država, Trump je istaknuo da ta skupina stoji i iza ostalih nasilnih prosvjeda diljem države, a koje je ocijenio kao unutarnji terorizam s kojim će postupati kao s neprijateljem, iako savezna vlada nema zakonske ovlasti označiti domaću skupinu na način na koji postupa s inozemnim prijetnjama.

Antifa je zapravo skraćenica za antifašiste, a izraz se koristi za definiranje široke skupine čija se politička uvjerenja rasprostiru od krajnje ekstremne pa sve do umjerenije građanske ljevice, ali ne u skladu s platformom američke Demokratske stranke. Skupina nema službenog vođu ni sjedište, premda u pojedinim američkim saveznim državama održava redovite sastanke.

Militantni zaštitnici LGBT populacije

Pozicije pokreta teško je odrediti, ali većina članova ističe da podržava potlačeno stanovništvo i prosvjeduje zbog gomilanja kapitala američkih korporacija i elita. Pritom brojni pripadnici pokreta koriste radikalne i militantne taktike kako bi prenijeli svoje poruke. Osim borbe protiv mrskog kapitalizma, Antifa se zalaže za obranu LGBT manjine, rodnu ideologiju i nekontroliran priljev migranata, usput ne osuđujući uzroke njihova masovnog egzodusa, a potiču multikulturalizam i nepostojanje granica te osuđuju svaki oblik fašizma i rasizma.

Točno porijeklo grupe nije poznato, ali se korijeni Antife mogu pratiti iz doba nacističke Njemačke i Antifašističkog pokreta, militantne skupine iz 80-ih godina prošlog stoljeća osnovane u Velikoj Britaniji. Poznavatelji radikalnih ljevičarskih skupina ističu da pripadnici Antife ne potpadaju u stereotipe te da su većina pobornika tog pokreta mladi birači koji su aktivniji u javnosti otkako je Trump preuzeo Bijelu kuću. Brian Levin, direktor Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma na Kalifornijskom državnom sveučilištu u San Bernardinu, ističe da pripadnici Antife pokušavaju doseći što veći broj pobornika odašiljajući svoje poruke putem društvenih mreža koje prenosi razgranata mreža aktivista. Levin naglašava da je pokret posljednjih godina učestalo nazočan kao protuprosvjednik na desničarskim okupljanjima širom Sjedinjenih Država.

>>> Trump rekao da će pokret 'Antifa' proglasiti terorističkom organizacijom

Anarhistički udar na strukture vlasti

U kolovozu 2017. članovi skupine pojavili su se u Charlottesvilleu u Virginiji kako bi osudili rasizam i suprotstavili se stotinama bijelih nacionalista koji su se protivili uklanjanju spomenika generala Roberta E. Leeja, najuspješnijeg generala na strani pobunjene Konfederacije tijekom Američkog građanskog rata. Ranije te godine Antifa je prosvjedovala zbog predavanja britanskog alternativnog desničara Mila Yiannopoulosa na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju, protiveći se tom ultrakonzervativnom pokretu krajnje desnice koji karakteriziraju rasizam, retorika nadmoći bijele rase, odbijanje glavnostrujaških politika te uporaba elektroničkih medija radi širenja namjerno kontroverznog sadržaja. Riječ je, podsjetimo, o mrežnom fenomenu koji potječe iz Sjedinjenih Država iz prošlog desetljeća, a koji se proširio i u druge države.

Antife su prosvjedovale i protiv inauguracije aktualnog predsjednika, a kako ih je teško razlikovati od ostalih prosvjednika, većina pripadnika pokreta odijeva se u crno, što članovi nazivaju 'Crnim blokom'. Također nose maske kako bi sakrili svoj identitet od policije, a u javnosti su postali ozloglašeni zbog običaja nanošenja štete na imovini tijekom prosvjeda, koristeći pritom Molotovljeve koktele kao najomiljenije oružje u borbi protiv kapitalističkih elita. Prozvani antifašisti, štoviše, poput anarhista tvrde kako vjeruju da uništavanje imovine ne treba izjednačavati s nasiljem, a ne izbjegavaju ni sukobe s policijom, smatrajući da ona predstavlja strukture vlasti.

Ne štedi ih ni Chomsky

Povjesničar s koledža Dartmouth u saveznoj državi New Hampshire i autor knjige 'Antifa: Antifašistički priručnik' Mark Bray argumentira da je militantni antifašizam sam po sebi samoobrana zbog povijesno dokumentiranog nasilja kojem pribjegavaju fašisti, posebice prema marginaliziranim skupinama u društvu. Bray ističe da mnogi pripadnici Antife sudjeluju u mirnijim oblicima izražavanja svojih stavova, a kao poseban oblik aktivizma pritom posebno ukazuje na njihovo korištenje mreža na kojima dijele novinske članke, ali i prokazuju ekstremne desničare, što mnogi smatraju radikalnom metodom.

Pokret je podjednako žestoko kritiziran i među demokratima i republikancima. Demokratkinja, predsjednica Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih Država, a samim time i najviše rangirana žena u povijesti američke politike Nancy Pelosi poručila je da 'nasilnike iz Antife treba pohapsiti'. S druge strane političkog spektra, republikanci se rutinski suprotstavljaju pokretu za koji smatraju da želi ugušiti mirno izražavanje konzervativnih stavova. Antife ne štedi ni poznati znanstvenik, filozof i ljevičarski aktivist Noam Chomsky te ih zbog njihovih militantnih stavova smatra idealnim poklonom desnici. 'Često rade pogrešne stvari jer sprečavaju dijalog, a čitav pokret općenito djeluje štetno za interese njegovih članova, što dovodi do gubitaka prilika za obrazovanje, organizaciju te ozbiljnu i konstruktivnu kritiku', smatra Chomsky. U prijeporima na terenu nasilja pobjeđuju najotporniji i najbrutalniji, smatra ikona ljevice, ukazujući na to da je pristajanje na put nasilja - uzaludno.