Još od američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, kada su se fake news pokazale u pravom zamahu, ne prestaje borba protiv manipulacija i pogrešnog informiranja javnosti. Najpodložnije dezinformacijama su teme poput covida, rata i izbora, a prepoznali su to i u Europskoj uniji te od početka ovog desetljeća djeluje European Digital Media Observatory (EDMO), krovna institucija EU-a za borbu protiv dezinformacija.

EDMO u borbi protiv njih djeluje kroz 14 hubova koji pokrivaju 27 država članica te Norvešku, a za naše prostore zadužen je Adria Digital Media Observatory (ADMO) te pokriva Hrvatsku i Sloveniju. Naši su borci za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa ovih dana predstavili svoja istraživanja o dezinformacijama na ovim prostorima, ali i upozorili o kojim bi temama moglo doći najviše lažnih vijesti u hrvatskoj superizbornoj godini.

Jedno od prvih istraživanja koja su provodili odnosilo se na dezinformacije vezane uz covid, a posljednje je bilo ono o ratu u Ukrajini.

'Otkrili smo da većina tih dezinformatora vezanih uz Ukrajinu dolazi iz Srbije i Republike Srpske. To je miks opskurnih kanala, web stranica, profila na Facebooku, ali i, u konkretnom slučaju Ukrajine, jako puno službenih izvora u Republici Srpskoj i Srbiji. U Hrvatskoj ovog puta, za razliku od istraživanja o dezinformacijama o covidu, ima malo tih centralnih izvora i više se šire informacije iz Srbije i Republike Srpske. Ali postoje stranice koje se ponavljaju iz ovog prošlog istraživanja, a to su neki rubni portali, paramediji koji nemaju ni impresum, grupe i stranice na Facebooku', kaže za tportal profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša.

Ti paramediji, kaže nam, svojevrstan su informacijski džuboks i stalno vrte jedne te iste teme, bilo da su one protiv establišmenta ili teorije zavjere. 'Detektirali smo neke narative koji se stalno ponavljaju i koji su dezinformacijski te s druge strane manipulativni, tipa manipulacija pretpostavkom da europske zemlje pate zbog podrške Ukrajini ili da su izbjeglice iz Ukrajine povlašteni. Posebno smo istaknuli uloge mainstream aktera, poput političara, ali i tradicionalnih mainstream medija koji izvještavajući senzacionalistički vrlo često hrane takve manipulativne narative i izvještavajući neetički tendenciozno predstavljaju neku temu koja onda hrani takve narative', kaže nam Grbeša.

Neki od tih detektiranih rubnih portala i paramedija, upozorava već sada Grbeša, pojavljuju se kao dezinformatori i o temi migranata. A upravo će migranti i strani radnici, smatraju u ADMO-u, biti tema o kojoj će na nadolazećim izborima biti najviše dezinformacijskog narativa.

'Postoji jasna tendencija da se tema migranata zloupotrijebi za izborne svrhe i da se koristi za kapitalizaciju neke političke pozicije. I opet, senzacionalizam u izvještavanju hrani taj tip diskursa. Nedavno se pojavio post o tome da su migranti pipkali djevojčicu na Trgu bana Jelačića za vrijeme dočeka Nove godine, koji je bio očita dezinformacija - prvo ju je prenio neki opskurni portal, a onda i neki mainstream portali izvještavajući o tome da se širi navodna informacija. Odgovornost medija u svemu tome je velika i to se vidjelo i na temi covida, a posebno sada, jer mislimo da će ta tema migranata, ne samo kod nas, nego u cijeloj Europi, biti posebno bitna', naglašava Grbeša.

Temu migranata i stranih radnika u mainstream diskurs unijeli su već i neki političari u Hrvatskom saboru, pa se tako posljednjih tjedana moglo čuti i pozive da se na granice pošalje vojska zbog navodne navale migranata, a Marko Milanović Litre svojom izjavom o uvozu jeftine radne snage 'iz kulturološki neprihvatljivih zemalja' izazvao je niz reakcija.

'Već vidimo da će desne političke i populističke opcije sigurno koristiti neke propagandne tehnike na tu temu, a ključna emocija je strah i njegovo izazivanje među stanovništvom. Vrlo je jasno to da Domovinski pokret tu temu pokušava privatizirati i eksploatirati te će najvjerojatnije oni inzistirati na strahu od migranata. Po onome što smo do sada mogli vidjeti, i neki zastupnici Mosta, a oni su doduše malo oprezniji u prezentaciji te teme', kaže nam profesorica s FPZG-a.

No ono što posebno zabrinjava Grbešu uloga je mainstream medija. 'Način na koji oni senzacionalistički izvještavaju o toj temi i način na koji prenose neprovjerene i ponekad evidentno lažne informacije samo zbog clickbaita jako pomaže širenju netrpeljivosti, polarizaciji među građanima te doprinosi porastu rasističkog raspoloženja. Nama je u ovom istraživanju važno da pokažemo kako kod njih često nema neke agende, za razliku od ovih dezinformatora i paramedija koji očito imaju neku agendu. Međutim ovdje se radi o tržišnom modelu u kojem više nije bitno što se piše, nego senzacionalizam i clickbait postaju prvi i jedini kriterij, a to zaista može biti jako opasno, posebno kad su u pitanju ove teme', smatra Grbeša.

U svemu veliku ulogu imaju i društvene mreže, preko kojih se, prema istraživanju Reutersa, informira čak 80 posto građana, a u slučaju mladih, velik utjecaj imaju i influenceri. Uz sav taj napredak tehnologije, poseban fokus je posljednjih godinu, dvije i na umjetnoj inteligenciji.

'Umjetna inteligencija u svemu tome ima ogromnu ulogu. Imali smo slučaj deep fakea, gdje je Milanović pozivao na kupnju neke usluge. Imali smo i u Americi Bidenovu poruku građanima da ne izlaze na predizbore. Toga će biti brdo, bit će fotošopiranih fotografija i to će, kako tehnologija napreduje, biti sve bolje i bolje. Vode se rasprave o tome jer je teško prepoznati sadržaj koji je generirao AI od autentičnog sadržaja. EU pokušava nešto raditi, ali sve je to jako sporo s obzirom na brzinu kojom se ti alati razvijaju', kaže nam Grbeša te upozorava da su zbog toga jako bitni factcheckeri, kao i medijska pismenost, što Hrvatskoj kronično nedostaje.

A što kada građani zbog velikog broja dezinformacija izgube povjerenje u informacije i koliko to utječe na izlaznost na izbore? Grbeša upozorava da je u Hrvatskoj povjerenje u mainstream institucije, kao i u mainstream medije, već ionako nisko.

'To ostavlja prostor za cijelu scenu paraigrača i jako je opasno samo po sebi. U Hrvatskoj postoji još jedan indikator koji je vrlo zabrinjavajući, a to je news avoidance, odnosno izbjegavanje vijesti, s preko 50 posto. Kad mediji poljuljaju povjerenje u same teme i kad šire dezinformacije, onda ljudi još više hrane tu skepsu u smislu 'više nemaš kome vjerovati'. U svakoj literaturi o dezinformacijama prva rečenica koju ćete naći je da cilj dezinformatora nije uvjeriti javnost u svoju sliku svijeta, već izazvati opću sumnju. Kad se to dogodi, lako je posaditi nekakvo uvjerenje i graditi potpuno suludu sliku svijeta. Možemo vidjeti što se događa u Njemačkoj s AfD-om i usponom radikalnog, fašističkog diskursa. To su indikatori alternativnog prostora koji jača u toj situaciji poljuljanog povjerenja, straha od nepoznatog, neizvjesnosti, a dezinformacije su neizostavan alat kojim se služe te opcije', poručuje Grbeša.