Članovima Sinode i sudionicima obratio se zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je podsjetio kako je završno zasjedanje nastavak rada sinode otvorene 8. prosinca 2016. godine.

Na Sinodi su okupljeni, kako je rekao, predstavnici Božjega naroda: članovi Sinode, biskupi, prezbiteri, svećenici, predstavnici posvećenoga života i Kristovi vjernici. Podsjetio je da je 2. sinoda Zagrebačke nadbiskupije slijed od tridesetak sinoda zagrebačke Crkve te da je ovo druga sinoda otkako je 11. prosinca 1852. Zagrebačka biskupija podignuta u nadbiskupiju i metropolitansko središte. Prva je sinoda, napomenuo je kardinal Bozanić, održana pod predsjedanjem nadbiskupa Antuna Bauera 1925. godine.

Od tada je prošlo dosta vremena, a promijenile su se i okolnosti u Crkvi i društvu, istaknuo je dodavši kako će Sinoda svojim prijedlozima ponuditi odgovore na neka pitanja života Crkve. Naglasio je i kako je zagrebačka Crkva, po uzoru na biskupske sinode u Rimu, sama tražila organizacijske putove i načine zasjedanja Sinode.

Podsjetio je da je povjerenstvo iščitalo sve intervente s ranijih zasjedanja te od njih sastavilo 48 prijedloga za glasovanje. Član povjerenstva Stjepan Baloban je podsjetio na 48 prijedloga što ih je oblikovalo povjerenstvo na temelju 120 intervenata članova Sinode. U taj broj intervenata ubrojeno je i 11 prijedloga vjernika Zagrebačke nadbiskupije koje su uputili Tajništvu Sinode kao izvanjski doprinos sinodskoj raspravi, rekao je.

Članove Sinode pozdravio je i kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. Završno zasjedanje Sinode zaključit će se euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali, na Stepinčevo, u subotu, 10. veljače.