U svih 28 zemalja Europske unije (EU) očigledan je jaz u plaćama između žena i muškaraca, koji prosječno iznosi 16,1 posto, kao i općeniti jaz u ravnopravnosti oba spola u svijetu rada, stoga EU nastoji pronaći rješenja za smanjenje tog jaza, rečeno je na konferenciji 'Strategije za smanjenje rodnog jaza u plaćama', koju je u srijedu organizirao CESI u suradnji s partnerima iz nekoliko europskih zemalja
EU je raspisao natječaj za projekt u koji se uključio i CESI, a cilj nam da osim statističkih podataka obradimo stanje u dva sektora - zdravstvenom u kojem je zaposleno više žena i financijskom koji je "rezerviran" za muškarce, objasnila je voditeljica u CESI-ju Anamarija Tkalčec.
Cilj je smanjiti rodni jaz u plaćama
Partneri na projektu su na razini EU-a pokrenuli neformalnu mrežu koja trenutno okuplja 67 stručnjakinja i stručnjaka koji se bave temom rodnog jaza u plaćama i ravnopravnošću žena i muškaraca u svijetu rada. Cilj joj je utjecati na smanjenje rodnog jaza u plaćama kroz osvještavanje javnosti i relevantnih osoba u društvenom i poslovnom sektoru o problemu nejednakosti u svijetu rada, istaknula je Tkalčec.
Tom problemu pozornost je u izvješću za 2015. posvetila i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknuvši da je, po podacima Eurostata, U Hrvatskoj jaz u plaćama žena i muškaraca posebno izražen među zaposlenima u načelno radno najproduktivnijim godinama života.
U dobnoj skupini 35-45 žene u Hrvatskoj ostvaruju 18,8 posto nižu prosječnu bruto plaću od muškaraca iste životne dobi, a slično je i s dobnom skupinom 45-55 u kojoj žene ostvaruju 17,1 posto nižu plaću, navela je Ljubičić. Ona smatra da je tako dubok jaz dobrim dijelom uvjetovan time što se žene kasnije uključuju na tržište rada i s njega češće izbivaju zbog brige za djecu i nemoćne članove obitelji, što se odražava kako na tempo napredovanja tako i na rast osobnog dohotka temeljem radnog staža.
Statistika govori da taj jaz prosječno na razini EU iznosi 16,1 posto. Zanimljivo je da se u razvijenim zemljama kreće i iznad toga, pa tako u Austriji iznosi 22,9 posto, Njemačkoj 22,6 posto, Velikoj Britaniji 18,3 posto, što se može ocijeniti i kroz činjenicu da su u tim zemljama visokorazvijeni financijski, bankarski i IT sektori u kojima se zapošljava daleko više muškaraca nego žena.
U Hrvatskoj prosječni jaz u plaćama niži nego u razvijenim zemljama
U Hrvatskoj prosječni postotak jaza među plaćama iznosi 10,4 posto, dok je u Sloveniji 2,9 posto, u Italiji 6,5 posto, a u Poljskoj 7,7 posto.
CESI projekt provodi u suradnji s partnerima iz Belgije, Španjolske, Velike Britanije, Njemačke, Austrije, Estonije i Švedske, čiji su predstavnici govorili o iskustvima iz svojih zemalja.
Predstavljen je i video u kojem su sadržana razmišljanja građana o problemu nejednakih plaća žena i muškaraca i zašto je tome tako. Video materijal kao i izvještaj istraživanja iz zemalja članica EU-a objavljen je na stranici projekta pod linkom http://genderpaygap.eu/#network.
U istraživanju koje je proveo CESI navode se moguća rješenja, kao što su utvrđivanje transparentnih kriterija vrednovanja konkretnih zadataka/radnog mjesta, uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca na svim razinama i u svim skupinama radnih mjesta, poticanje uravnoteženog sudjelovanja žena i muškaraca u svim granama profesionalnog obrazovanja i osposobljavanja, uvođenje mjera poticanja sudjelovanja žena na radnim mjestima na kojima su podzastupljene itd. Uz to ispitanici nužnim smatraju da bi sindikati trebali voditi kolektivne pregovore o tim prijedlozima.
