Sjeverom Europe nakon ruske invazije na Kijev zavladali su nelagoda i nemir. Jasno je da dosadašnja pravila više ne vrijede i da se nešto mora mijenjati. Finska premijerka Sanna Marin u srijedu je izjavila da će odluka o pridruživanju NATO-u biti donesena vrlo brzo, već u sljedećih nekoliko tjedana.

'Moramo vrlo pažljivo analizirati sve argumente za i protiv podnošenja zahtjeva za članstvo', kazala je premijerka Marin. Moskva ne gleda s odobravanjem na moguće pridruživanje Finske, ali i Švedske, NATO-u.

Rusija znakovito upozorava na to da taj potez neće donijeti stabilnost Europi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak je rekao novinarima u kontekstu mogućeg finskog i švedskog pridruživanja NATO-u da 'savez ostaje oruđe usmjereno na konfrontaciju'. Rusija je upozorila da će morati 'rebalansirati situaciju' vlastitim mjerama ako se dvije zemlje pridruže NATO-u.

Jedan od javno predočenih razloga zbog kojih je Rusija napala Ukrajinu bio je zaustavljanje širenja NATO-a prema ruskim granicama i želja da se ta zemlja demilitarizira. Međutim stvoren je kontraefekt. Američki obrambeni dužnosnici smatraju da je invazija Moskve na Ukrajinu bila 'ogromna strateška pogreška' koja će vjerojatno dovesti do proširenja NATO-a, što se već sada ogleda u činjenici da Finska i Švedska razmišljaju o tom potezu. Štoviše, već se konkretno spominje mogućnost da do ljeta uđu u NATO.

Raketni sustavi usmjereni na Finsku

Rusija će proces širenja na istok pokušati zaustaviti na svaki način. Rusko naoružanje, uključujući raketne sustave, navodno je viđeno kako se kreće prema granici s Finskom. I to, tvrde strani mediji, svega nekoliko sati nakon što je Kremlj upozorio susjeda sa sjevera da ne ulazi u NATO. Očito Moskva neće prezati ni od otvorenog zastrašivanja susjeda kako bi ga natjerala da odustane od pridruživanja NATO-u.

Svjetski mediji prenose videosnimku objavljenu na Twitteru, čija autentičnost nije potvrđena, a koja prikazuje dva ruska raketna sustava zemaljske obrane kako se kreću cestom na ruskoj strani granice koja vodi do Helsinkija.

Zasad se službeni Helsinki ne da zastrašiti. U srijedu je finska vlada podnijela izvješće parlamentu o tome kako su se vanjske i sigurnosne politike promijenile nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Helsingin Sanomat piše da, iako se u izvješću ne zauzima izravan stav o članstvu u NATO-u, ono otvara službenu raspravu unutar parlamenta. List piše da jasna većina Finaca sada podržava članstvo u NATO-u, no predsjednik Sauli Niinistö naglasio je važnost pažljivog odmjeravanja i proučavanja posljedica takve odluke.

Upozorava se da posljedice mogu uključivati ​​pojačanu rusku agresiju kroz hibridni rat, vojnu eskalaciju duž istočne granice Finske i potencijalno uplitanje države u strane ratove.

'Finlandizacija' - nametnuta neutralnost

Nakon Drugog svjetskog rata Moskva je Finskoj nametnula neutralnost pod prijetnjom invazije, kakvu ovih dana trpi Ukrajina.

Međutim 'finlandizacija', neutralnost kakvu je Moskva nametnula Finskoj u doba Hladnog rata, sporan je put za rješavanje rusko-ukrajinske krize te čak i spomen tog termina iritira Fince.

Zemlja je bila dio Ruskog Carstva od 1809. do 1917., kada je stekla neovisnost koju su priznali i Sovjeti. Nakon Zimskog rata s Rusijom od 1939. do 1940., Finska je izgubila oko 10 posto svog teritorija, ali je uspjela nanijeti velike gubitke Crvenoj armiji i zadržati kontrolu nad svojim glavnim gradom i državom.

Od lipnja 1941. finska vojska se borila protiv Crvene armije s nacističkom Njemačkom. Zemlja je 1944. potpisala primirje sa SSSR-om te mirovni sporazum u Parizu 1947. godine.

U novom kontekstu Hladnog rata i Željezne zavjese, Moskva i Helsinki potpisali su sporazum o prijateljstvu i suradnji 1948. Temeljem tog sporazuma, finski čelnici obvezali su se da neće ulaziti u zapadne vojne saveze, među kojima je bio i novoosnovani Sjevernoatlantski savez (NATO).

Tijekom Hladnog rata, Finska je bila formalno neutralna kako bi spriječila moguću invaziju Moskve. Svoju je poziciju opisivala kao 'aktivnu neutralnost' iako su kritičniji glasovi tvrdili da su je stavovi i vrijednosti Moskve ipak uvukli u taj politički proces. Za tu vrstu političkog ponašanja skovan je u Zapadnoj Njemačkoj tijekom 1960-ih i pejorativni izraz 'finlandizacija'.

Sramotno razdoblje države

U Finskoj se tako provodila politika kojom se 'brisalo' antisovjetsko raspoloženje iz političke i kulturne sfere, prema tome i iz medija. Moskva je kontrolirala vanjsku i vojnu politiku ove države i tako spriječila, primjerice, sklapanje sporazuma o zaštiti Finske sa Švedskom i Norveškom. Takva politika spriječila je sovjetsku invaziju i priklanjanje Finske istočnom bloku, a stručnjaci se slažu u mišljenju da finski čelnici nisu imali izbora. No za finsku neovisnost bio je to bolan udarac i brojni stanovnici ove nordijske zemlje smatraju da je to bilo sramotno razdoblje države.