Istarski župan Valter Flego ocijenio je neprihvatljivim nacrt prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, čijim bi usvajanjem osam istarskih jedinica lokalne samouprave izgubilo status područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja. Za Grad Buzet te sedam općina - Cerovlje, Gračišće, Grožnjan, Lanišće, Lupoglav, Motovun i Oprtalj - to znači gubitak znatnih financijskih sredstava, a u pojedinim jedinicama i do 40 posto ukupnih sredstava proračuna, neophodnih za opstanak
Flego je na konferenciji za novinare najavio da će zatražiti od Skupštine Istarske županije da podrži nastojanja gradova i općina središnje Istre kako bi utjecali na to da se ne donese Zakon o regionalnom razvoju. U Istri nisu zadovoljni ni Vladinim prijedlogom porezne reforme, prema kojem bi, bude li usvojen, županijski proračun za 2015. imao 20 milijuna kuna manje.
'Smatram da je apsurdan indeks razvijenosti gradova i općina. Po njemu ispada da je Općina Lanišće razvijenija od Slavonskog Broda, a umirovljenjem ili smrću svakog građanina ta ista općina postaje sve razvijenija. Istarska županija je mnogo uložila u razvoj unutrašnjosti Istre i napravila puno za njezinu revitalizaciju', poručio je župan Valter Flego, naglasivši kako smatra da će predložene izmjene, ukoliko budu prihvaćene, uvelike nanijeti štetu ruralnoj Istri, a njezin razvojni put bit će ozbiljno ugrožen i nazadovan.
'Za nas u Istri to je nepravedna kazna, rekao bih kazna našeg uspjeha. Jer prisjetimo se samo koliko Istra daje središnjoj državi, a koliko se od središnje države vraća u Istru. I to nam je apsolutno neprihvatljivo! Takvim potezima sve se dalje odmičemo od onoga čemu težimo i što nam je uistinu prijeko potrebno: suštinska decentralizacija', poručio je župan Flego, ocijenivši kako 'ta reforma izgleda kao parcijalno kratkoročno rješenje s dugoročno negativnim posljedicama'.
Naime, kako smatra istarski župan, predloženim zakonskim izmjenama gube svi: Županija, gradovi i općine, ali najviše građani ruralne Istre. 'Zbog toga bi 13 tisuća Istrijana, koji žive na tim područjima, imali znatno niži životni standard. Stanovnici gradova i općina sa statusom brdsko-planinskih područja od iduće godine neće više moći računati na veću plaću zahvaljujući poreznim olakšicama, čime se stvara još veći demografski jaz i uništava ruralni dio Istre. Izjednačavanje ruralne Istre s razvijenom obalom rezultirat će još većom centralizacijom države, smanjenjem izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture te smanjenjem standarda građana u unutrašnjosti Istre', napominje župan.
Vladinim prijedlogom porezne reforme, ukoliko bude usvojen, županijski proračun za 2015. bio bi, kako su izračunali u Istri, zakinut za 20 milijuna kuna! Usvajanju godišnjeg proračuna Istarske županije uobičajeno su prethodila dva čitanja u Skupštini, no kako je istaknuo župan Valter Flego na konferenciji za novinare, ključni financijski dokument Županije za narednu godinu neće imati ni prvo čitanje.
'Naime po prvi put našli smo se u situaciji da moramo planirati svoja proračunska sredstva bez zakonom propisanih Smjernica Vlade RH o očekivanim ekonomskim kretanjima u 2015, odnosno bez obaveznih Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna', kazao je Flego, istaknuvši da je drastično smanjenje prihoda dodatna otežavajuća okolnost s kojom se Županija suočava, a što je uzrokovano promjenom brojnih poreznih zakona koji definiraju prihode lokalnih jedinica. Jedan od njih je novi Vladin prijedlog porezne reforme o kojem se, kao i o mogućim kompenzacijskim mjerama, saznalo uglavnom putem medijskih napisa.
Njegov negativan učinak na nenamjenske prihode proračuna Istarske županije, naglasio je župan, iznosi gotovo 20 posto. Dakle ukoliko prijedlog zakona bude usvojen, proračun Istarske županije u 2015. bit će zakinut za gotovo 20 milijuna kuna.
'Teret nedostatka gotovo 20 milijuna kuna proračunskih sredstava nastojali smo maksimalno rasporediti na sva područja da ne bismo bili primorani u cijelosti gasiti pojedine programe i aktivnosti. No ovo smanjenje ne bi nam omogućilo uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda da nismo već početkom godine uveli niz konkretnih mjera uštede. Racionalizacijom materijalnih troškova, točnije smanjenjem troškova plaća i prijevoza zaposlenika te na energiji uštedjeli smo prvotno sedam milijuna kuna, a potom dodatnih 1,2 milijuna kuna', rekao je Flego.