Negativne posljedice pandemije se na osobnoj razini postupno ublažavaju, a negativne posljedice pandemije na školska iskustva dijelom ostaju i nužno ih je adresirati, pokazalo je istraživanje predstavljeno na završnoj konferenciji projekta EWAchange: 'Odrastanje u (post)pandemijskom vremenu - iskustva iz Hrvatske'.

U istraživanju provedenom u svibnju i lipnju 2021. i 2022. sudjelovalo je 167 škola - 84 osnovne i 83 srednje škole, odnosno 8861 odgojno-obrazovni radnik i 43.495 učenika.

Istraživanje je pokazalo da se smanjuje negativan utjecaj pandemije - 37 posto učenika koji su bili u šestom razredu u lipnju 2021. kazalo je da je pandemija imala negativan utjecaj dok su isti ti učenici 2022. rekli isto u postotku od 30 posto, kazao je voditelj projekta EWAchange Boris Jokić.

Što se tiče srednje škole, 46 posto onih koji su 2021. bili drugi razred izjasnilo se da je pandemija imala negativan utjecaj na život dok su se isti ti učenici 2022. tako izjasnili u postotku od 43 posto.

Oko 39 posto učenika trećih razreda srednjih škola pozitivnim procjenjuje utjecaj pandemije na odnose s bliskim prijateljima, a gotovo 37 posto pozitivnim procjenjuje utjecaj pandemije na odnose s članovima obitelji.

Pandemija negativno utjecala na psihičko zdravlje

Čak 36 posto učenika iskazuje da je pandemija imala negativan utjecaj na njihovo psihičko zdravlje. Pritom djevojke iskazuju znatno kritičniji stav vezan za pandemiju i psihičko zdravlje. U lipnju 2021. gotovo 57 posto djevojaka drugog razreda srednje škole imalo je takav iskaz, u odnosu na 35 posto mladića, a 2022. takav je iskaz imalo 46 posto djevojaka u odnosu na 25 posto mladića.

U generaciji učenika koji su u višim razredima osnovne škole, onih između 12 i 13 godine, njihova procjena negativnog utjecaja pandemije na školska iskustva i odgojno-obrazovne ishode 2022. znatno je kritičnija nego 2021.

Kod šestih i sedmih razreda može se vidjeti značajno povećanje u procjeni onih koji iskazuju da je sve što se dogodilo negativno djelovalo na njihove radne navike. Još malo veći postotak može se vidjeti u njihovoj procjeni vezanoj za motivaciju za učenje. Značajan dio njih ocjenjuje negativnim sve što se dogodilo u školi na razumijevanje.

U srednjoj školi, kazao je Jokić, ovakvog efekta nema, već su procjene gotovo identične između dvije godine, u nekim aspektima čak i manje negativne.

Kod starijih učenika veća depresivnost i anksioznost

Sve procjene u sve tri generacije vezane za zadovoljstvo zdravljem, životom, načinom provođenja slobodnog vremena i školskim uspjehom iznad su prosječne vrijednosti. 'Drugim riječima, može se reći da su djeca i mladi u Hrvatskoj relativno zadovoljni, ponajprije zdravljem', rekao je Jokić.

Istraživanje pokazuje i da što su učenici stariji, to je viša razina depresivnosti i anksioznosti, a ona je relativno ili izrazito niska kod učenika petih razreda osnovnih škola.

Učenike petih i sedmih razreda osnovnih škola te trećih razreda srednje škole najviše brine rat u Ukrajini, a slijede klimatske promjene. Gotovo 93 posto učenika trećih razreda srednjih škola smatra da obično i gotovo uvijek treba biti oprezan u odnosu s ljudima.

Od svih zemalja koje su uključene u istraživanje razina povjerenja niža je jedino u Rusiji i Bugarskoj.